Potreba poslovnih subjekata za suđenjem na trgovačkom sudovima kulminirala je u protekloj godini što je uzrokovalo porast broja novih trgovačkih predmeta za 35 posto u odnosu na 2009., a iznimka su ovrhe kojih je bilo više za samo pet posto. Razlog toga je, pak, što je u 2010. prvi put u privatnom sektoru došlo do velikog objesnog parničenja. Riječ je o upuštanju u parnicu mnogih stranaka koje unaprijed znaju da će bitku na sudu izgubiti, ali to čine samo da bi odgodili plaćanje dugova. Dosad je tu praksu zatrpavanja sudova nepotrebnim parnicima zbog izbjegavanja udara na državni proračun koristila uglavnom država, a dužnosnici su novu modu u dijelu privatnog sektora odmah nazvali “neetičnim poduzetništvom”. No, činjenica je da su tvrtke ranijih godina daleko manje pokretala sudske procedure. Primjerice, u 2009. je novih sudskih predmeta pred trgovačkim sudstvom bilo je manje za 14 posto nego u 2008., da su parnice tada porasle za 2 posto, te se broj stečajnih predmeta smanjio za 13 posto.

Učinkovitost na testu
Mario Vukelić, predsjednik Visokog trgovačkog suda, kaže da je posljedica krize velik broj trgovačkih društava s blokiranim žiro računima, te je stoga sve učestalija praksa da se parničnim postupcima odgađaju plaćanja dospjelih, često nespornih obveza. “To je rezultiralo iznimnim povećanjem priljeva sudskih predmeta tako da su u 2010. trgovački sudovi zabilježili porast parničnih predmeta od oko 60 posto i stečajnih predmeta od oko 39 posto”, kaže on. Prošlogodišnje zatrpavanje predmetima trgovačkog sudstva dovodi u pitanje njegovu učinkovitost. To pokazuje drastični porast broja neriješenih predmeta na kraju protekle godine za čak 62 posto u odnosu na prethodnu godinu.Zbog negativnih kretanja i rastućeg pritiska poduzetnika na sudstvo pitanje je hoće li sudstvo biti efikasnije ove godine unatoč mjerama koje poduzima Ministarstvo pravosuđa, posebice kroz promjene Zakona o parničnom postupku. Posebice je to nejasno kad VTS i danas tvrdi da zapravo nemaju dovoljno sudaca, a Ministarstvo pravosuđa smatra da su učinili na tom planu dovoljno. “Na trgovačkim sudovima u travnju 2010. nedostajalo oko 30 posto sudaca. Iako je u međuvremenu imenovan određeni broj sudaca, zbog povećanja broja predmeta, situacija se nažalost nije bitno popravila. Imajući u vidu da su stranke u postupcima pred trgovačkim sudovima u pravilu pravne osobe, te da ih u većini slučajeva zastupaju odvjetnici, predložili smo promjenu propisa radi uvođenja elektronske dostave sudskih pismena za trgovačke sudove. Na taj način bi se značajno ubrzali sudski postupci”, kaže Vukelić.

Pucanje po šavovima
Poslovna zajednica ipak očekuje brže procudure, što potvrđuje Ivan Domagoj Milošević, potpredsjednik Vlade za investicije, no, po svemu sudeći, to će biti veliki izazov. Na to ukazuju mjerenja VTS-a kojima se rangira opterećenje predmetima po sucu, a posljednji rezultati nisu dobri i govore da bi suci mogli početi lošije raditi i da će mnogi “pucati po šavovima”. Nove tužbe, naime, dovele su do porasta opterećenja trgovačkih sudaca prvog stupnja za 35 posto, a unatoč tome što su oni povećali učinak za 27 posto, zabilježeni broj zaostataka na kraju 2010. u odnosu na broj sudaca, rezultirao je porastom sudačkog opterećenja za 63 posto. Zanimljiv je i podatak da su prvostupanjski trgovački sudovi u 2010. riješili oko 198.00 predmeta, a primili oko 215.000 predmeta, a da je rješavajući po žalbama, VTS lani ukinuo 2.061 odluku.“VTS je ukinuo oko jedan posto odluka svih trgovačkih sudova donesenih lani ”, kaže Vukelić. Glasnovornica VTS-a sutkinja Nevenka Baran navodi da je u ožujku 2011. VTS imao 12.838 neriješenih predmeta na kojima trenutačno radi 28 sudaca te 9 savjetnika.