Dugovanja srpskog gospodarstva ove godine iznose 20 milijardi eura, dok je javni dug zemlje 12,7 milijardi eura. Ako vlada ne uspije prodati Telekom bit će prisiljena povećati dug za još milijardu eura kako bi nadoknadila manjak sredstava u državnome proračunu u kojemu je deficit četiri posto BDP.

Ne pomaže ni monopol
Statističari su izračunali kako je, u prosjeku, svaki punoljetni građanin dužan 1900 eura. Vlada je od početka godine prodajom vrijednosnih papira povećala dug za više od dvije milijarde eura, dok su poduzeća zbog tečajnih razlika povećali dugovanja u dinarskim iznosima za 1,9 milijardu eura.Od javnog duga veća zabrinutost izazivaju dugovi gospodarstva u čemu prednjače najveći srpski tajkuni. Njih desetorica, koji imaju najveće kompanije, ukupno duguju 2,1 milijardu eura. Prema podacima tjednika Ekonomist najveći dug ima kompanija Delta, Miroslava Miškovića, koji je lani iznosio 923,8 milijuna eura. U međuvremenu Delta je ugovorila prodaju trgovačkog lanca Maxi za 950 milijuna eura belgijskom Delhaizeu, tako da će moći pokriti dugove prema dobavljačima i bankama.Na prodaju se odlučio i Zoran Drakulić, čija kompanija East point duguje 155,6 milijuna eura. Upravljanje u njegovoj kompaniji preuzeli su inozemni fondovi prema kojima ima financijske obveze.Iza delte je visinom dugova Victoria grupa s 204,5 milijuna eura, u čijem sastavu posluje Soja protein. Zanimljivo je što je Victoria grupa nakupila tolike dugove iako ima monopol u trgovini umjetnim gnojivima.

Na trećem mjestu je Invej, u vlasništvu kontroverznog biznismena Predraga Rankovića Peconija sa 193,5 milijuna eura, a iza East Pointa, koji je na petom mjestu, nalaze se još Verano sa 146,2, Nibens grupa u čijem okviru posluje više kompanija za cestogradnju s 134,9 milijuna eura, a slijede Farmakom MB s 112,6, Irva sa 107, MK comerce, Miodraga Kostića, srpskog kralja šećera sa 100,7, te Rudnap Vojina Lazarevića s 69,2 milijuna eura. Od javnih pduzeća najveća dugovanja ima Telekom, koji se zadužio kod više banaka u ukupnom izosu od 700 milijuna eura. Tim sredstvima Telekom je kupio 66 posto Telekoma Republike Srpske i m:ts, mobilnog operatera u Crnoj Gori. Telekom je, inače najprofitabilnija srpska kompanja, lani je ostvarila dobit od 132,5 milijuna eura, a u tijeku su pregovori s Telekomom Austria o njegovoj prodaji. No, ta prodaja ne ide onako kako je Beogerad očekivao. Naime, vlada je odredila najnižu cijenu za 51 posto kapitala od 1,4 milijardu eura, dok je Telekom Austria ponudio 950 milijuna i 450 miijuna kao investicije u razdoblju od tri godine. Vlada to nije prihvatila pa je Austrijancima dala da do 3. svibnja da bolju ponudu, ako namjerava postati većinski vlasnik najvećeg operetera mobilne i fiksne telefonije u Srbiji.

Bez milosti
Vlasnici (pre)zaduženih kompanija tuže se na ponašanje banaka i države. Banke traže veće kamate kod odobravanja reprogramiranja dugova, dok država inzistira na plaćanju poreza i doprinosa bez obzira na velike dugove. Komunalne tvrtke su nepopustljive i prema građanima koji ne namiruju obveze za pružene usluge. Tako je sud u Čačku u dva slučaja presudio da vlasnici moraju prodati stanove kako bi namirili dugove, dok u Nišu građani prodaju automobile.Tajkuni traže veće razumijevanje vlade za rješavanje njihovih nevolja, ističući kako su zapali u svojevrsnu apatiju, jer ne vide kako da izađu iz teškoća u koje su se našli, ponajviše zato što su razvoj vlastitih kompanija temeljili za zaduživanju kod banaka.

Najugroženiji

Malim i srednjima još gore
Prema ocjeni Nebojše Atanackovića, predsjednika srpske udruge poslodavaca veliki bizismeni su u boljem položaju od vlasnika malih i srednjih poduzeća (MSP), jer raspolažu jačim polugama moći u odnosima s državom, dok su vlasnici MSP-a prepušteni sami sebi.