50 godina Savjetodavnog vijeća za poslovna ulaganja Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD BIAC)
Osnovana prije pola stoljeća kao forum u okviru kojeg vlade mogu surađivati te razmjenjivati iskustva i tražiti rješenja za zajedničke probleme, Organizacija za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD) izrasla je u međunarodnu organizaciju koja se bori za više standarde – standarde kvalitete i mjerljivih rezultata u politikama vlada koje bi trebale biti potpora poslovnom sektoru za njihov uspješni rad. U proteklih je 50 godine Savjetodavno vijeće za poslovna ulaganja ove organizacije uvelike pridonijelo radu OECD-a na promicanju otvorenih tržišta i slobodnoga tržišnog natjecanja, ispravnih propisa i dobrih praksi upravljanja, borbi protiv protekcionizma te otvaranju mogućnosti za poslovni sektor da se razvija i uspješno posluje na globalnom tržištu. Dana 7. travnja u Budimpešti u Mađarskoj su se na glavnoj godišnjoj skupštini Savjetodavnog vijeća za poslovna ulaganja Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD BIAC) okupili predstavnici više od 120 multinacionalnih poduzeća, OECD-a te predstavnici mađarske vlade kako bi razgovarali o načinima na koje su OECD i međunarodna poslovna zajednica, od trenutka osnivanja OECD-a prije 50 godina, surađivali na promicanju otvorenih tržišta i otvaranja novih radnih mjesta.

“Najstrašniji izazov s kojim se suočava današnja generacija poslodavaca i predstavnika vlada je pomagati društvima iz kojih dolaze u prilagodbi i korištenju potencijalnih koristi globalizacij”, rekao je predsjednik BIAC-a Charles P. Heeter te dodao kako bi napredak u suočavanju s tim izazovom bio daleko teži da nije bilo iznimnog doprinosa OECD-a. I mađarski premijer Viktor Orban pohvalio je rad BIAC-OECD-a, naglašavajući važnost potpore OECD-a gospodarskom rastu njegove zemlje od 1996. kada je Mađarska ušla u članstvo te važne organizacije. Tijekom jednodnevne konferencije koju su ovim povodom organizirali Savjetodavno vijeće za poslovna ulaganja Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj i njegove mađarske članice MGYOSZ (Konfederacija mađarskih poslodavaca i industrijalaca BUSINESSHUNGARY) i VOSZ (Nacionalno udruženje poduzetnika i poslodavaca) sudionici su razgovarali o tome kako OECD utječe na ekonomske politike diljem svijeta te kako se poslovna zajednica može uključiti u spomenute procese. “Poslodavci okupljeni u BIAC svakako moraju nastaviti suradnju s OECD-om kako bi se osigurala potpora gospodarskom oporavku promicanjem boljih javnih politika. Moramo raditi i na jačanju javnog povjerenja u institucije”, rekao je glavni tajnik OECD-a Angel Gurría. “Povjerenje u vlade i propise, u banke i korporacije, u otvorena tržišta i globalizaciju u cjelini nužan su element jačanja povjerenja i rasta prosperiteta.” U panel-raspravama koje su održane zamjenik glavnog tajnika OECD-a i glavni ekonomist te organizacije Pier Carlo Padoan iznio je predviđanja te organizacije što se globalnoga gospodarstva tiče, dok su predsjednici MGYOSZ-a i VOSZ-a Péter Futó i Sándor Demján još jedanput potvrdili potporu mađarskih poslodavaca BIAC-u. Brojni predstavnici poslodavaca i industrije iz Austrije, Danke, Njemačke, Izraela, Japana, Meksika, Novo Zelanda, Švedske, Švicarske i SAD-a te domaćina Mađarske iznijeli su svoje stavove o boljim politikama kojima će se unaprijediti rast koji se temelji na razvoju privatnog sektora. Na ovom iznimno važnom događaju Hrvatsku udrugu poslodavaca predstavljala je Lidija Horvatić, direktorica međunarodne suradnje i odnosa s EU.

Plovidba protiv vjetra: EU-poslodavci otvaraju milijun novih radnih mjesta u 2011.:

Ekonomska predviđanja BUSINESSEUROPE – proljeće 2011.
Unatoč ponovnom rastu nesigurnosti poslodavci okupljeni u BUSINESSEUROPE, član kojega je i Hrvatska udruga poslodavaca, i dalje smatraju da prilike u 2011. ostavljaju prostora za umjeren optimizam. U proljetnim Gospodarskim predviđanjima za 2001. BUSINESSEUROPE za 2011. predviđa rast BDP-a do 1,8%. Očekuje se kako bi zaposlenost mogla porasti za 0,4%, što znači da će biti otvoreno milijun novih radnih mjesta. Situacija se uvelike razlikuje od zemlje do zemlje: zemlje s jačom vanjskom konkurentnošću, robusnijim javnim financijama i zdravijim makroekonomskim okruženjem u boljoj su situaciji i mogu više pridonijeti rastu i poboljšavanju prilika na tržištima rada u EU. Razvoj situacije na tržištu roba te tekuća kriza državnog duga smatraju se glavnim rizicima koji mogu negativno utjecati na budući rast. Poslodavci smatraju da je modernizacija kolektivnog pregovaranja i mehanizama utvrđivanja plaća ključ unapređenja kanala kojima se može prilagođavati konkurentnost. Isto se mora nadopuniti reformama tržišta rada koje će se temeljiti na načelima fleksisigurnosti kako bi se poboljšala mobilnost te uskladile ponuda i potražnja vještina na tržištu rada. Poslodavci isto tako naglašavaju kako fiskalna konsolidacija u većini država članica treba biti više usredotočena na unapređenje djelotvornosti javnog sektora te smanjenje nepotrebnih rashoda, uz istodobno podupiranje ulaganja usmjerenih na rast i poreznih reformi. Naposljetku, poslodavci smatraju da pouzdane testove na stres u bankarskom sektoru trebaju pratiti jasne obveze da se osigura financijska potpora i planovi rekapitalizacije za institucije koje su više izložene riziku.