Od 38 industrijskih poslovnih zona nacionalnog karaktera u Hrvatskoj, samo 9 imaju najspremnije projekte za financiranje. Jedna od njih je i Gospodarska zona Kukuzovac u Sinju koja je posljednjih godinu dana privukla čak 27 investitora. Trenutačno u zoni veličine 156 ha u vlasništvu Sinja udaljenoj desetak kilometara od čvora Dugopolje na auto cesti Zagreb-Split, svoje pogone namjerava graditi 31 tvrtka. Neke investicije već su u tijeku, a jedna od najvećih je izgradnja tvornice mlijeka Mils-Salford vrijedna oko 7 milijuna eura ali za koju se još priprema dokumentacija.

Prvi objekt započela je graditi Alca iz Zagreba prije dvije godine a potom obrt C-Mont Glavice. Alca je nedavno i otvorila pogon te zaposlila prvih dvadesetak ljudi. Mnogi poduzetnici dobili su već lokacijske dozvole, neki ishodili rješenje za građenje, a neki dobili potvrdu glavnog projekta. Ukratko, prva faza zone na površini od 60 ha je gotova, odnosno gotovo cijela rasprodana i slijede pripreme za nove površine. Gradonačelnik Sinja Ivica Glavan kaže kako se nada da se investicije neće zaustaviti. Međutim, Glavan smatra da će se zona Kukuzovac toliko proširiti u godinu, dvije da neće biti dovoljno električne energije za sve koji namjeravaju investirati. To je bio i razlog što je Glavan na radnom ručku u organizaciji Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) zamolio za intervenciju i potpredsjednika Vlade za investicije, Domagoja Ivana Miloševića. Grad već duže vrijeme pregovara s Hrvatskom elektroprivredom kako bi se isfinancirao elektrovod Meterize-HE Đale u vrijednosti 15 milijuna kuna. Izgradnja tog voda je u planovioma HEP-a već godinama ali bez ijedne kune za investicije, tvrdi Glavan. Namjerava li država pomoći novim investicijskim projektima, dodaje, tada im treba napraviti ovaj elektrovod. O tomu je dosada i bilo više sastanaka u Ministarstvu gospodarstva i u HEP-u ali bez rezultata. U ovom trenutku HEP ih ne smatra perspektivnim potrošačem što Glavan kaže odlučno odbacuje.

Uprava Gospodarske zone Kukuzovac još krajem prošle godine dostavila je HEP-u podatke o poduzetnicima i njihovoj planiranoj potrošnji struje. Najveći potrošači će osim mljekare Mils-Salford biti još Pekarski obrt Babić iz Splita, Alca iz Zagreba te Ancona commerce i Kelam iz Splita koji svi trebaju više od stotine kW. Nije zanemarivo, tvrdi nadalje Glavan da Sinj oko 30 posto svog proračuna izdvaja za razvoj gospodarstva. Grad je dosada izdvojio 50 milijuna kuna za razliku od nekih susjednih zona koje je država upotpunoasti financirala. Gradonačelnik dapače smatra kako imaju pravo na poticaje koje će uskoro davati Ministarstvo gospodarstva za razvoj zona. Osim toga oni će i dalje kao dosad privlačiti investitore jer su ponudili dobre uvjete. Primjerice od poticaja ulaganja Glavan ističe umanjenje za 50 posto poreza na dohodak, na dobit i nekretnine.Umanjuju se nadalje komunalni doprinosi za proizvodne djelatnosti i hotele do 70 posto, a za ostale do 30 posto. U prvoj godini rada oslobađa se plaćanja porez na dobit ili dohodak, dok se u drugoj godini plaća 25 posto pripadajućeg poreza, u trećoj 50 posto, u četvrtoj 75 posto itd.

Iznimke

Najspremnije zone
Industrijski park Nova Gradiška, poduzetničke zone Podi-Šibenik i Zapad-Virovitica, zatim Zona Crno u Zadru, Poljoprivredna zona VinTehAg u Vinkovcima, Poslovni park Međimurje, Industrijsko-logistička zona Kutina, Poslovna zona Vučevica i Gospodarska zona Kukuzovac u Sinju imaju trenutačno najspremnije projekte za financiranje. Od ukupno 38 poslovnih zona nacionalnog i internacionalnog karaktera njih polovica nije zadovoljila propisane kriterije za ulaganja. Neki projekti trebaju se i dalje pratiti, a za neke su potrebna dodatna pojašnjenja.