Kada se zateknete negdje usred Grobničkog polja i upitate slučajnog prolaznika kojim putem do Lukeža, velika je šansa da će samo slegnuti ramenima. Međutim, ako pitate kako doći do tvrtke TTO Thermotechnik dobit ćete brz i precizan odgovor. Iako ima samo 50-ak zaposlenika, TTO Thermotechnik je vrlo cijenjen poslovni subjekt, kako na Grobniku, tako i u županiji. O tome najbolje govori podatak da se na nedavni natječaj za mjesto administarativne tajnice javilo više od 100 kandidata.

Ključna ideja
Koliko je odabir bio težak, pokazujući pogone tvrtke objašnjava nam Radisav Drljević, direktor TTO Thermotechnika. Iako vrlo mlad, s tek 29 godina, Drljević je prije nekoliko mjeseci dobio laskavo priznanje “Menadžer godine”, u kategoriji srednjih poduzeća. Napitanje da li mu je takvo priznanje teret na plećima, smije se i širi ruke:“Mislim da me pravi izazovi tek očekuju”, dobacuje iz prve. Tvrtku je na noge podigao njegov otac, Milutin. Davne 1989., nakon povratka iz Njemačke, krenuo je s poslom u svojoj opatijskoj kući. Kasnije je u Rijeci unajmio malo postrojenje i počeo gotovo iz ničega. U poslu mu se priključio i partner iz Njemačke, Hans Straub, a kada je Grobnička Stakloplastika otišla u stečaj, kupio je njihove pogone u Lukežima, u općini Jelenje, te tamo preselio posao. Dok nam Drljević stariji objašnjava kako su derutne bile upravne i gospodarske zgrade koje su zatekli u Lukežima, činilo se da pomalo pretjeruje.

Tek kada na uredski stol stiže fotoalbum, u koji su kao podsjetnik jednog vremena polijepljene fotografije, tvorničkog kruga prije i poslije, shvaćamo koliko je uloženo truda da se potpuno zapušteni prostor osposobi za posao i zašto je obnova trajala punu godinu. I sin i otac posebno su ponosni na okolicu, jer tvrtka se nalazi na samoj obali Riječine, koja baš na tom mjestu ubrzava i pravi dojmljive kaskade. Provodeći nas kroz jednu od tri tvorničke hale, Drljević mlađi, objašnjava da je danas osnovni proizvod tvrtke razdijelnik za sustave centralnog grijanja, od plemenitog čelika i od mesinga. Manje od deset posto proizvedenog plasiraju u Hrvatsku, dok “ostatak” odlazi diljem Europe, ponajviše u Njemačku i Austriju. Uglavnom su kupci svjetski poznate tvrtke, čija imena su poslovna tajna. Nažalost, kažu, jednako tako osuđeni su i na uvoz, jer je proizvodnja njima potrebnih sirovina u Hrvatskoj potpuno zamrla – mesing, čelik, limovi…

Tvrtku je Milutin Drljević u međuvremenu prepustio sinu i tvrdi da mu se nimalo “ne petlja” u posao, iako gotovo svaki dan dolazi u tvrtku. Odbija i fotografiranje, govoreći kako je njegovo vrijeme odavno prošlo. “Ali zato ja njega i danas tražim savjete”, odmah pomirljivo dodaje sin. Svoj razdijelnik razvili su 2002. kada je upisan i patent, a zaštićen je do 2022., do kada će, ne treba sumnjati, u grobničkoj tvrtki razviti novi patent i opet konkurenciju ostaviti iza sebe. Takve proizvode trenutno rade samo četiri tvrtke na svijetu: TTO, dvije njemačke kompanije te jedna švicarska. Što znači živjeti sa svojim patentom, slikovito će nam priča menadžer godine. Naime, nedavno su izlagali u Frankfurtu na jednom do najvećih svjetskih sajmova iz područja kupaoničke opreme, graditeljstva, energetike, klimatizacije i obnovljivih izvora energije, ISH. Obilazeći sajam Drljevići su na izložbenom prostoru jedne britanske tvrtke uočili plagijat svog proizvoda. Na njihova upozorenja Britanci nisu reagirali, zbog čega je pozvan patentni odvjetnik, koji je ubrzo zaključio da se uistinu radi o jeftinoj kopiji, a britanska kompanija priznala je kako je robu dobila iz Kine. Pozvana je i policija, koja je korporaciji sastavila kaznenu prijavu, a falsifikat je uklonjen. Slično se ranije dogodila i u Milanu, kada se na tamošnjem sajmu prije dvije godine Kinezi izlagali identične kopije.

Jedva čekaju EU
“Tada su ih teretili za carinski prekršaj i poslali ih kući. To su ozbiljne stvari i zanimljivo je gledati kako na takvim velikim sajmovima svakog dana trajanja ima sve više zatvorenih štandova, upravo zbog izlaganja krivotvorenih izložaka za koje postoje patenti”, objašnjava Radisav, dodajući da ih je razvoj patenta stajao otprilike 130.000 DEM. Osim patenta TTO Thermotechnik u ponudi ima još niz proizvoda, što je rezultat politike “kuće” da svake godine plasiraju neki novi proizvod. Posebno su ponosni na svoju stanicu za pripremu tople vode, što je sustav kakav nitko u Hrvatskoj ne proizvodi, a donosi značajne uštede, jer toplu sanitarnu vodu priprema kroz sustav grijanja. Ova “novotarija” čija se cijena kreće od 800 do 1000 eura, nadmašila je njihova očekivanja. Lani je poslovni plan bio prodati 500 komada, a prodali su ih 650. Ovogodišnji plan je 1000 primjeraka, a brojke za prva tri mjeseca pokazuju da bi opet mogao biti bitno nadmašen.I inače TTO Thermotechnik je tvrtka koja svake godine bilježi rast. Primjerice 2009. godine ostvarili su 38,1 milijun kuna prihoda, a godinu kasnije 41,8. U istom periodu broj djelatnika je narastao s 43, na 47, dok se prosječna plaća sa 5115 kuna, digla na 5173 kune.

Žale nam se u TTO Thermotechniku kako jedva čekaju da Hrvatska uđe u Europsku uniju. “Iako carine na robu proizvedenu u Hrvatskoj više nema i dalje je izvoz u zemlje EU vrlo kompliciran. Imamo troje ljudi koji se isključivo bave ‘papirologijom’ i jedva to stižu. Ta je bitrokracija bila i neželjeni teret našim kupcima u Njemačkoj, jer je usporavala protok robe, pa smo osnovali tvrtku u Münchenu, kako bi preko nje ‘odradili’ svu potrebnu papirologiju i prodali robu kupcima”, govori nam Radisav čije se riječi jedva razaznaju od buke u proizvodnom pogonu, kojim dominira po narudžbi izrađen stroj, zadnji krik tehnologije, “težak” milijun eura. Mladi menadžer neće propustiti priliku istaknuti kako je njegov otac započeo s dvoje ljudi, a sada ih ima 50. Kaže da mora pohvaliti izvrsnu suradnju s lokalnim vlastima, koje koliko god mogu potiču gospodarski razvoj zajednice. Odlazeći podbadamo ga s pitanjem što sljedeće godine? Zlatna kuna? Ponovno uz smiješak, dobacuje nam tek: “Polako, ima vremena”.

Sara iz Dalekovoda ruši predrasude

Sve više žena ulazi u sektor koji je donedavno bio zatvoren za njih

važnije nego ikad prije

Jedna vještina sve više odlučuje o financijskoj stabilnosti građana