EN DE

Stručnjak za rečenicu koja spašava glavu

Autor: Dario Kuntić
17. travanj 2011. u 22:00
Podijeli članak —

Ekspert za krizno komuniciranje otkriva kako se unaprijed pripremiti za krizu

Krizna situacija može se dogoditi svakome. Samo jedan negativan članak ili vijest u medijima može ugroziti godinama stvaran pozitivan imidž osobe ili prodaju proizvoda. Ljudi više pamte loše, negativne informacije i loše odrađene komunikacijske krize. Ova vječna tema u odnosima s javnošću, u kojoj nikad ne znate kako će priča završiti, hoćete li ‘’izvući živu glavu’’ ili će to biti vaš kraj, bit će glavna tema panel rasprave s domaćim stručnjacima iz kriznog komuniciranja na konferneciji Alastair Campbell u Zagrebu.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Svi se sjećamo slučaja Karlovačke pivovare iz 2007. koja je postala školski primjer lošeg kriznog komuniciranja. Zbog nepravodobnog reagiranja i pokušaja prikrivanja istine, priča se danima razvlačila po novinama, a pivovara je privremeno zatvorena. Osnovno pravilo kriznog komuniciranja je dakle reći istinu i reći ju prvi. Loš publicitet naime, treba preduhitriti. To je pravilo dobro shvatio i predsjednik Hrvatske narodne stranke Radimir Čačić. Svoje je sudjelovanje u tragičnoj prometnoj nesreći prvi podijelio s javnošću. Također, povukao se nakratko iz javnosti, poslao brzojav obitelji, te prihvatio sve posljedice koje su slijedile nakon nesretnog događaja. Dobar primjer iz svijeta je komuniciranje predsjednika Uprave Toyote Aikida Toyode. Kad je na automobilima otkriven kvar klijentima se ispričao na konferenciji za novinare. Krizno komuniciranje je možda najkompleksniji i najzahtjevniji dio odnosa s javnošću, stoga je važno da se njome bave iskusni profesionalci. U kriznim situacijama ti su profesionalci na raspolaganju klijentu 24 sata dnevno. Jedan od najboljih stručnjaka za krizno komuniciranje i upravljanje krizama svakako je Alastair Campbell kojeg ćemo imati priliku slušati u Zagrebu 5. svibnja na konferenciji u hotelu Westin. U medijima za Campbella često kažu da je najbolji komunikacijski stručnjak kojeg je Laburistička stranka ikada imala. U deset godina koje je proveo uz bivšeg britanskog premijera Tonyja Blaira kao njegov šef komunikacija svakodnevno je bio uvučen kako u nacionalne, tako i u krize svjetskih razmjera. O svom iskustvu s krizama i kriznim komuniciranjem govorit će i na predavanju. Njegov možda najveći uspjeh upravo je dobivanje izbora u ozbiljnoj kriznoj situaciji. Tony Blair i njegova Vlada su zbog uključivanja u rat u Iraku bili prilično izgubili povjerenje javnosti.

Krizna situacija može se dogoditi svakome. Samo jedan negativan članak ili vijest u medijima može ugroziti godinama stvaran pozitivan imidž osobe ili prodaju proizvoda. Ljudi više pamte loše, negativne informacije i loše odrađene komunikacijske krize. Ova vječna tema u odnosima s javnošću, u kojoj nikad ne znate kako će priča završiti, hoćete li ‘’izvući živu glavu’’ ili će to biti vaš kraj, bit će glavna tema panel rasprave s domaćim stručnjacima iz kriznog komuniciranja na konferneciji Alastair Campbell u Zagrebu.

Svi se sjećamo slučaja Karlovačke pivovare iz 2007. koja je postala školski primjer lošeg kriznog komuniciranja. Zbog nepravodobnog reagiranja i pokušaja prikrivanja istine, priča se danima razvlačila po novinama, a pivovara je privremeno zatvorena. Osnovno pravilo kriznog komuniciranja je dakle reći istinu i reći ju prvi. Loš publicitet naime, treba preduhitriti. To je pravilo dobro shvatio i predsjednik Hrvatske narodne stranke Radimir Čačić. Svoje je sudjelovanje u tragičnoj prometnoj nesreći prvi podijelio s javnošću. Također, povukao se nakratko iz javnosti, poslao brzojav obitelji, te prihvatio sve posljedice koje su slijedile nakon nesretnog događaja. Dobar primjer iz svijeta je komuniciranje predsjednika Uprave Toyote Aikida Toyode. Kad je na automobilima otkriven kvar klijentima se ispričao na konferenciji za novinare. Krizno komuniciranje je možda najkompleksniji i najzahtjevniji dio odnosa s javnošću, stoga je važno da se njome bave iskusni profesionalci. U kriznim situacijama ti su profesionalci na raspolaganju klijentu 24 sata dnevno. Jedan od najboljih stručnjaka za krizno komuniciranje i upravljanje krizama svakako je Alastair Campbell kojeg ćemo imati priliku slušati u Zagrebu 5. svibnja na konferenciji u hotelu Westin. U medijima za Campbella često kažu da je najbolji komunikacijski stručnjak kojeg je Laburistička stranka ikada imala. U deset godina koje je proveo uz bivšeg britanskog premijera Tonyja Blaira kao njegov šef komunikacija svakodnevno je bio uvučen kako u nacionalne, tako i u krize svjetskih razmjera. O svom iskustvu s krizama i kriznim komuniciranjem govorit će i na predavanju. Njegov možda najveći uspjeh upravo je dobivanje izbora u ozbiljnoj kriznoj situaciji. Tony Blair i njegova Vlada su zbog uključivanja u rat u Iraku bili prilično izgubili povjerenje javnosti.

Iako je Blair inzistirao na odmicanju od Iraka i pokušavao nametnuti neke nove teme, novinari su i dalje gurali u prvi plan njegov odnos s tadašnjim predsjednikom SAD-a Bushom i problem nepostojanja oružja za masovno uništenje u Iraku. No, javno mnijenje građana stalno je praćeno kroz fokus grupe i anketiranje, a posebno se koncentriralo na one društvene skupine čija je potpora bila presudna za pobjedu Laburista. Uspješna i učinkovita komunikacija postala je jednako važna kao i temeljne funkcije Vlade, a kampanja se koncentrirala na domaća pitanja. Ključnu ulogu u komunikaciji imao je upravo Alastair Campbell, koji je uspio osvojiti treće izbore s Blairom, pobijedivši krizu i zasićenost građana istom vlašću. Danas Campbell drži predavanja i brojnim korporacijama, te ih u svojim nastupima savjetuje upravo o tome kako prebroditi kriznu situaciju, u kojoj se odjednom protiv tebe nađu svi mediji i do jučer vjerni klijenti. No, nemaju svi genijalnog komunikacijskog stručnjaka pri ruci u trenutku krize. Za krizu je najvažnije biti pripremljen. Zato su mnoge tvrtke već predvidjele potencijalne krize i imaju spremne krizne komunikacijske planove. Neke je krize relativno lako predvidjeti, npr. zrakoplovne kompanije prije ili kasnije susrest će se s nekim vidom nesreće. Kao što moraju biti spremne takvu krizu fizički kontrolirati, dakle evakuirati putnike, obučiti osoblje za postupanje u takvim situacijama, tako moraju imati spreman i komunikacijski plan. Da bi se kriza mogla kontrolirati potrebno je kao prvo imati potpune informacije o događaju, biti unaprijed pripremljen i komunicirati proaktivno.

Spriječio raspad NATO-a?

Malo poznati detalji o Campbellu
Campbell je pomagao i NATO-u i Europskoj komisiji tijekom kosovske krize kada djelatnici NATO-a nisu znali iskomunicirati svoje greške. Javno mnijenje prema NATO-u u zemljama članicama postajalo je izrazito negativno te je prijetilo raspadom organizacije. Blair je u Bruxelles poslao Campbella da koordinira medijsku prezentaciju organizacije, i on je odmah skicirao plan nove medijske operacije i uspostavio novu strukturu Odjela za medije. Vrhovni zapovjednik Wesley Clark zbog Campbella je shvatio da ‘’treba reći istinu, samo istinu i to što prije’’.

Autor: Dario Kuntić
17. travanj 2011. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close