Hrvati i dalje svoje tanke lisnice češće drže čvrsto zatvorene nego što iz njih vade novčanice i troše ih u trgovinama. Ta se disciplina isčitava i iz najnovijeg izvješća o trendovima u maloprodaji koje se odnosi na razdoblje ovogodišnje veljače, a objavio ga je prekjučer Državni zavod za statistiku.

Promet od trgovine na malo u veljači je u odnosu na prethodni siječanj bio nominalno manji za 0,7 posto, a realno za 1,3 posto. Na godišnjoj razini ipak je došlo do malog pozitivnog pomaka. Naime, veljača 2011. u odnosu na lani donijela je nominalni rast potrošnje za 3,8 posto no, iskazano u realnim parametrima potrošnja u spomenutom međurazdoblju veća je tek za 0,8 posto. Osim činjenice da je na godišnjoj razini ova veljača osmi mjesec zaredom u kojem je zabilježen rast prometa na malo u odnosu na isto razdoblje prošle godine, iako je iskazan u više nego skromnom volumenu, taj podatak ohrabruje i stoga što je u veljači 2010. prema veljači 2009. bio evidentiran realni pad potrošnje od čak 7,3 posto. Najkraće, iako i dalje disciplinirano trošimo ipak se događa pozitivan zaokret što ilustrira da je započeo oporavak tržišta.

U najvažnijem segmentu, nespecijaliziranim prodavaonicama pretežito živežnim namirnicama, koje u ukupnoj maloprodaji sudjeluju sa 36,6 posto u veljači je u odnosu na siječanj promet nominalno pao za 0,3 posto. Najveći pad prometa zabilježen je kod tekstila, odjevnih predmeta, obuće i kožnih proizvoda, iznosio je čak 22,1 posto. Istodobno, u maloprodaji motornih goriva i maziva, na koja otpada udjel od 18,9 posto, promet je porastao za jedan posto. Na godišnjoj razini, kako stoji u izvješću DZS-a, najveći rast prometa dogodio se kod motornih goriva i maziva. Iznosio je 22,2 posto. Krivac tog rasta je drastičan skok cijena nafte na svjetskom tržištu, a posljedično su poskupili i naftni derivati.

Izuzetak

Na informatici se ne štedi
Ove veljače u odnosu na veljaču 2010. manje smo trošili na hranu i piće (3,6 posto) ali i odjeću i to čak šest posto no, istodobno je ostvaren rast prometa u ljekarnama (0,7 psoto) te posebno u trgovinama informatičke opreme. U informatičkom segmentu na godišnjoj razini potrošnja je veća 8,2 posto, a na mjesečnoj čak 10 posto.