Obično se kretanja na tržištu lakih gospodarskih vozila poistovjećuju sa stanjem u gospodarstvu, što je i normalno jer kad kriza navrati na njihovu portu, poduzetnici odmah kreću s rezanjem troškova. Kupnja novih vozila je, naravno, veliki trošak pa ga većina pokušava izbjeći za vrijeme kriznih godina čekajući neka bolja vremena.

Stoga i nije neobično da je tržište lakih gospodarskih vozila krenulo rapidno padati, već i na sam nagovještaj krize. Tako je i lani to tržište palo za više od 40 posto jer se uspjelo prodati svega 2797 vozila, dok je 2009. put do kupaca pronašlo 4701 lakih gospodarskih vozila. Međutim, u prva tri mjeseca ove godine brojke su obećavajuće, pa kada bismo izvodili zaključke samo na osnovu njih, kriza je prošlo svršeno vrijeme. Podaci agencije Promocija plus pokazuju da je, primjerice, samo u ožujku prodano 341 lako gospodarsko vozilo, što je gotovo dvostruko više nego lanjskog ožujka. Ukupno je u prva tri mjeseca prodano 851 lako gospodarsko vozilo, dok je u istom razdoblju 2010. godine upisana 571 prodaja, što je rast od čak 49 posto. Pa iako su brojke obećavajuće, trgovci još uvijek čekaju s otvaranjem slavljeničkog šampanjca, što zbog poslovične opreznosti, a što zbog teških rana s kojima izlaze iz ove krize. Vjerojatno nema trgovca koji se nije u tim kriznim vremenima odricao marže, a bilo je i onih koji su svjesno prodavali vozila po nižim cijenama od nabavnih, samo kako bi uspjeli ostati u poslu. Tek su najjači uspjevali preživjeti proteklo razdoblje s relativno malim posljedicama, ali ni oni bi radije pričekali još nekoliko mjeseci prije nego što podvuku crtu i s olakšanjem ustanove da je kriza iza njih.

Početak oporavka
Lider na tržištu lakih komercijalnih vozila svakako je Volkswagen čiji je zastupnik PZ Auto. Vladimir Starčević, direktor marke gospodarskih vozila VW-a u PZ Autu, oprezno kaže da se vjerojatno radi o početku oporavka, ali ne zanosi se da će se brojke tako skoro vratiti na one od prije tri godine. “Prije bih rekao da se radi o blagom oporavku koji bi trebao postati trend”, kaže Starčević, koji je u proteklim kriznim vremenima izgubio određeni broj kupaca jednostavno zbog toga što firme nisu uspjele preživjeti. One koje su preživjele, pak, preskakale su kupnju novih vozila oprezno iščekujući odraz krize na vlastito poslovanje, pa danas više nemaju izbora. Jer ako su vozilo trebali zamijeniti još prije tri godine, danas ta ista vozila imaju prijeđenih minimalno 150 tisuća kilometara više nego prije tri godine, pa vlasnici više ne mogu odgađati kupnju, što također ima određeni utjecaj na ovogodišnji rast. Zbog toga je proteklih godina rasla potražnja za rabljenim lakim gospodarskim vozilima, potvrdilo nam je nekoliko trgovaca, no problem je bio što ni njih nije bilo dovoljno na tržištu. Uslijed ove krize promijenila se i struktura kupaca lakih gospodarskih vozila, pa najveći udio u VW-u danas imaju velike prehrambene kompanije i državne firme, znatno veći od onoga od prije tri godine. S druge strane jako je pao udio malih poduzetnika koji kupuju po jedno, dva ili najviše tri vozila. Prodaji u to vrijeme nisu puno pomagali novi ili redizajnirani modeli jer su oni u pravilu opremljeni modernijim motorima i nekim boljim tehnološkim rješenjima, pa ne mogu biti jeftiniji od prethodnika. Zbog toga je bio najveći pritisak na trgovce koji su onda morali maksimalno izlaziti u susret kupcima i odricati se vlastite zarade samo da bi i dalje radili. Banke i leasing kuće su im dodatno otežavale jer su istovremeno pojačale svoje analize boniteta, pa pravne osobe koje su prije dobivale prolaznu ocjenu kao od šale, sada više nisu dobivale zeleno svjetlo tako glatko i morale su se pobrinuti za veće avanse.

Preskupo gorivo
Citroen se nalazi na drugom mjestu po prodaji u ovom segmentu, a u prva tri mjeseca ove godine drži gotovo 16 posto tržišta, pa i Tomislav Hršak, direktor komercijalne službe Citroëna Hrvatska, jako dobro poznaje tržište. “U krizi uvijek pada prodaja lakih vozila jer su mnoga poduzeća odgodila obnovu voznog parka i produljila rok uporabe i leasinge čekajući bolja vremena. Mi predviđamo za ovu godinu rast tržišta do 20 posto u odnosu na prošlu godinu, te rast prodaje lakih gospodarskih vozila Citroën”, kaže Hršak, koji dodaje i da sve veća cijena goriva uvelike utječe na izbor vozila za transport i logistiku. Također smatra da je brend uvijek bitan i uvelike utječe na odluku o kupnji pa smatra da je Citroën upravo zbog toga na visokom mjestu u prodaji lakih gospodarskih vozila, a adut jakog brenda ne igra tek ukoliko se vozila nabavljaju putem javne nabave kad je kriterij u pravilu niža cijena. Peugeot zaokružuje francusku dominaciju (od koje je snažniji tek moćni VW) pri samom vrhu jer je trenutno na četvrtom mjestu i drži gotovo 13 posto tržišta, što je oko 2,5 postotna boda manje od Renaulta. Tomislav Miletić, direktor prodaje Peugeot Hrvatska, također je oprezan s optimističnim prognozama, pa kaže da se iz podataka za prva tri mjeseca još ne može izvući zaključak da će tržište bilježiti dugoročniji rast. “Tek krajem prvog polugodišta moći ćemo vidjeti radi li se samo o prolaznom trendu ili o konačnom oporavku ovog tržišta u Hrvatskoj”, kaže Miletić, čija je marka u prva tri mjeseca utrostručila prodaju lakih gospodarskih vozila u odnosu na lanjsko prvo tromjesečje. Prema njegovim zapažanjima kriza i štednja se nisu puno odrazile na promjene kod kupaca u smislu odabiranja jeftinijih ili slabije opremljenih modela. “Kupovali su se oni modeli i motorizacije koje su se kupovale i prije krize, samo u manjem obimu”, kaže Miletić, dodajući da kupci ovakvih vozila ionako nisu puno trošili na dodatnu opremu, već eventualno na klimatizacijske uređaje.

Vjerni poznatome
Slična zapažanja ima i Ivan Trgovčević iz tvrtke Strada, ovlaštenog zastupnika za Iveco, koji kaže da ljudi ostaju vjerni vozilu ako su bili zadovoljni s njim. Iako zna i za slučajeve kad su kupci ipak kupovali jeftinija vozila nego dotad, kaže da to baš nije bio čest slučaj. “I dalje su kupci uglavnom velike kompanije i javna poduzeća dok manje tvrtke pokušavaju krizu prebroditi nabavkom rabljenih vozila”, kaže Trgovčević. I on potvrđuje ono što su nam i neki drugi rekli, da se trgovci često odriču vlastite zarade kako bi prodali vozilo, a zna i za slučajeve kad svjesno idu u minus. “No, sasvim je sigurno da si to ne može dopustiti baš svatko, a istina je i da onaj tko sebi radi minus ne može dugo opstati”, kaže Trgovčević, koji je možda i najmanje optimističan od svih naših sugovornika kad se radi o procjeni oporavka tržišta.