Iako još ne žele ulaziti u detalje, glavni oporbeni ekonomski stratezi iznijeli su svoje gospodarske programe na jučerašnjem okruglom stolu HNS-a “Ekonomska zbilja i kako dalje”.

U mnoštvu mjera koje HNS vidi kao spasonosne Radimir Čačić tako navodi i zamrzavanje mase bruto plaća u javnom sektoru kroz četiri godine, oslobađanje poreza na reinvestiranu dobit, uvođenje zaštitne kamate i porezno opterećenje izvlačenja dobiti te upravljanje dugom i tokovima poreznog novca. Spominje i prodaju potraživanja, koordinaciju s HNB-om i HBOR-om u osposobljavanju za poslovanje, otvaranje prostora mirovinskim fondovima na domaćem tržištu i zabrana izvan njega. Tu je i aktivnija monetarna politika, podjela Hrvatske u pet regija koje će biti odgovorne za obrazovanje, zdravstvo i infrastrukturu, gradnja sustava praćenja izvoznika. Želi i korištenje JPP-a i koncesija u kapitalnim investicijama od obrazovanja do energetike, posezanje za off-set programima, i to ne samo u vojnom segmentu, te poticanja zapošljavanja na neodređeno, a potom i olakšanje otpuštanja.

Hrvatskoj, prema SDP-ovcu Branku Grčiću, treba državna intervencija. “Izgubili smo dvije godine u krizi, a da Vlada nije učinila što je trebalo, čak ni kad je bilo u programu gospodarskog oporavka. Kladim se da će nam rast BDP-a 2011. biti i ispod 1 posto”, kaže Grčić, koji izlaz vidi u intervencijama i stimuliranju ulaganja, a reforme i uštede osnova su politike kojom će se proračunski deficit smanjiti za 2 do 3 godine. Ključna promjena za Grčića je promjena zakona o poticanju ulaganja i to tako da se granicu od 300.000 eura ulaganja za poticaje treba još spustiti radi malih poduzetnika, koji su u proteklom razdoblju i otvarali najviše novih radnih mjesta, a treba podići i gornji limit od milijun eura za velike investicije, kao u Slovačkoj. SDP-ovac Slavko Linić iznio je prijedlog rješenja insolventnosti sustava u roku od godinu dana. Ključna je pritom uloga države koja je i najveći vjerovnik, pa predlaže zakon o plaćanju kojim bi se rok za isplatu ograničio na 30 dana, uz 60 dana mogućeg dogovora, a vjerovnik mora biti aktivniji u predstečajnom postupku. Daljnju ulogu HNB-a mnogi vide važnom za razvoj zemlje, pa Ivan Lovrinović s Ekonomskog fakulteta traži promjenu monetarne politike, na način da više ne bude nadređena ekonomskoj politici, već njena službenica. “Niska kamatna stopa preduvjet je za investicije, a inflacija u ovako dubokoj nelikvidnosti nije problem”, kazao je Lovrinović.