EN DE

Badel 1862 višak kapaciteta nudi za robne marke

Autor: Božica Babić
11. travanj 2011. u 22:00
Podijeli članak —

Proizvodnja robnih marki ne donosi dodanu vrijednost, ali pozitivno utječe na disperziju troškova

Strategija tvrtke Badel 1862 nakon restrukturiranja, prodaje Kalničkih voda i integriranja Eurobeva, ostaje razvoj brendova u vinima i alkoholnim pićima. U proizvodnji bezalkoholnih napitaka radit će licencu za Pepsi, a višak kapaciteta ponuditi za robne marke. Pregovori s trgovcima još traju i stoga u Badelu nisu pripravni otkriti detalje. “U svakoj kategoriji u kojoj hrvatske tvrtke mogu ponuditi kvalitetu i domaći i strani trgovci odlučuju se ugovoriti proizvodnju,” iznosi član Uprave Srđan Oreb.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Moćna konkurencija EU
Proizvodnja robnih marki ne donosi dodatnu vrijednost, ali pozitivno utječe na disperziju fiksnih troškova ukupne proizvodnje što je Badelu važno. I prije krize najpoznatiji Badelovi brendovi sokova Voćko i Bono imali su mali tržišni udjel. Brisanjem granica po ulasku Hrvatske u EU konkurentna proizvodnja voćnih napitaka bit će još ‘ranjivija’ s obzirom na moćnu konkurenciju stoga ulaze u nišu koja može osigurati volumene i popuniti kapacitete. Većina trgovaca s liste 10 najvećih nudi svoje robne marke bezalkoholnih pića. “To je danas nužnost svakog ozbiljnog trgovca jer količinski udjeli robnih marki značajno rastu svake godine”, ističe Đozi Heberling, članica Uprave Plodina. Kod sokova u tetrapaku i ledenih čajeva udjel prodaje robne marke u Plodinama iznosi 30-32%, gaziranih pića 25%, sirupa 48% i 10% kod vode.

Strategija tvrtke Badel 1862 nakon restrukturiranja, prodaje Kalničkih voda i integriranja Eurobeva, ostaje razvoj brendova u vinima i alkoholnim pićima. U proizvodnji bezalkoholnih napitaka radit će licencu za Pepsi, a višak kapaciteta ponuditi za robne marke. Pregovori s trgovcima još traju i stoga u Badelu nisu pripravni otkriti detalje. “U svakoj kategoriji u kojoj hrvatske tvrtke mogu ponuditi kvalitetu i domaći i strani trgovci odlučuju se ugovoriti proizvodnju,” iznosi član Uprave Srđan Oreb.

Moćna konkurencija EU
Proizvodnja robnih marki ne donosi dodatnu vrijednost, ali pozitivno utječe na disperziju fiksnih troškova ukupne proizvodnje što je Badelu važno. I prije krize najpoznatiji Badelovi brendovi sokova Voćko i Bono imali su mali tržišni udjel. Brisanjem granica po ulasku Hrvatske u EU konkurentna proizvodnja voćnih napitaka bit će još ‘ranjivija’ s obzirom na moćnu konkurenciju stoga ulaze u nišu koja može osigurati volumene i popuniti kapacitete. Većina trgovaca s liste 10 najvećih nudi svoje robne marke bezalkoholnih pića. “To je danas nužnost svakog ozbiljnog trgovca jer količinski udjeli robnih marki značajno rastu svake godine”, ističe Đozi Heberling, članica Uprave Plodina. Kod sokova u tetrapaku i ledenih čajeva udjel prodaje robne marke u Plodinama iznosi 30-32%, gaziranih pića 25%, sirupa 48% i 10% kod vode.

I NTL grupacija u kojoj je 16 trgovaca razvila je robnu marku Frudela. Martin Evačić, predsjednik Uprave NTL-a navodi da sve voćne sirupe, bistre i gazirane sokove, nektare i ledni čaj nabavljaju od Badela, Bumesa, Done, Maraske. Evačić kaže da je lani količinski udjel marke Frudela u ukupnoj prodaji bezalkoholnih pića iznosio 8 posto. Nives Fett, asistentica u marketingu Spara potvrđuje da “u ovo vrijeme krize i recesije artikli robnih marki imaju sve veće značenje u asortimanu.” Zbog cjenovne borbe s konkurencijom, podsjeća, razvili su S-budget liniju bezalkoholnih pića. Sve ledene čajeve, nektare s 50% udjela voća, gazirana pića, sirupe i bistre sokove te stolnu vodu za Spar rade hrvatske tvrtke. Uvoze samo energetske, a rade na novim proizvoda.

Hrvatski proizvođači
Konzum ima bogat asortiman bezalkoholnih pića kroz trgovačke marke K plus, Standard i Rial. Većina artikala Konzumove privatne marke pa i ovaj segment realizirajuse u suradnji s hrvatskim proizvođačima poput Maraske, Dines Dua i Podravke, iznosi Ana Mitrović iz Ureda za odnose s javnošću. U Lidlu Hrvatska izdvajaju gaziranu robnu marku “Siti”, “Solevita” voćni nektar te “Vitafit” voćni sok i “Dizzy” voćni sirup. Većina dobavljača, tvrde u Lidlu hrvatski su proizvođači, a dio asortimana robnih marki uvoze iz zemalja EU.

Drukčiji pristup

KTC ne želi svoju robnu marku
Križevački KTC ostaje ustrajan u poslovnoj odluci da ne radi svoju robnu marku bez obzira što bi suprotna odluka, u današnjoj situaciji oslabljene kupovne moći, vjerojatno imala pozitivne efekte. Za neulaženje u program robne marke odlučili su se zbog potpore hrvatskim proizvođačima i neka isključivo oni sami “stoje” iza kakvoće svojih proizvoda, Robna marka koja se radi u cilju što niže cijene i ne vodi brigu o kakvoći proizvoda njima nije prihvatljiva, kaže Melanija Zorko, izvršna direktorica za marketing.

Autor: Božica Babić
11. travanj 2011. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close