Javni dug već je dugo ‘omča oko vrata’ hrvatskog gospodarstva, no upozorenja stručnjaka sve su glasnija, a stanje u državnim financijama postaje neodrživo. Raspon konkretnih rješenja, također, postaje sve uži. Prema procjenama, koje je Poslovnom dnevniku ustupio Raiffeisen Consulting, javni dug, odnosno dug opće države, u ovoj će godini iznositi 155,2 milijarde kuna. I to bez izdanih jamstava i plasiranih sredstava Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR).Uključujući te brojke dug bi se mogao popesti na 215,7 milijardi kuna, odnosno 62,5 posto BDP-a. Zrinka Živković Matijević iz Raiffeisen Consultinga kaže kako još uvijek, promatrajući visinu javnog duga, Hrvatska ispunjava kriterije ulaska u EMU.

Riskantna jamstva
“I taj kriterij Hrvatska za sada ispunjava budući da jamstva (u cijelosti) ne ulaze u metodologiju izračuna kao ni HBOR. Međutim ono što zabrinjava je dinamika rasta javnog duga, osobito u posljednje dvije godine te vrlo velika vjerojatnost da će dio jamstava biti protestirana, dakle ući će u javni dug kao izravna obveza središnje države”, upozorava Živković Matijević. Ističe da iako se radi o kriznim godinama, ostaje činjenica da će potrebe države i narednih godina ostati visoke, da se još uvijek nije započelo s značajnim rezovima i reformama koje bi vodile održivosti javnih financija.

“Ipak, fiskalna konsolidacija zasigurno će se morati provesti jer alternative nema, a EU nam sigurno neće popustiti već naprotiv, za očekivati je da će se pravila morati dosljedno provoditi te da će biti rigorozniji”, smatra Živković Matijević. Ukoliko ta konsolidacija izostane, javni bi dug mogao vrlo skoro prijeći granicu od 60 posto, dodaje. Zdeslav Šantić iz SG-Splitske banke upozorava da bi javni dug, ako se uključe jamstva i HBOR, do kraja godine mogao dosegnuti i 67 posto BDP-a. “Do 2014. godine isti pokazatelj bi mogao iznositi i do 75 posto BDP-a ukoliko ne dođe do značajnije promjene u upravljanju javnim financijama”, upozorava Šantić. Kaže kako će rast udjela javnog duga u BDP-u biti i posljedica relativno skromnih stopa gospodarskog rasta zbog čega ne treba ni očekivati vidljiviji pad premija rizika, odnosno cijene zaduženja. Ako se situacije ne promijeni postavlja se i pitanje kako uopće riješiti ovaj gorući problem.

Nema brzog rješenja
“Jednostavnog i brzog načina nema”, kaže Živković Matijević i upozorava da bi povećanje poreznog opterećenja samo još više destimuliralo gospodarsku aktivnost i oporavak. “Ključ je u rashodnoj strani proračuna koje podrazumijevaju reforme koje uključuju racionalizaciju javne potrošnje kroz promjenu strukture potrošnje, odnosno smanjenje mase plaća u javnom sektoru i subvencija poduzećima, racionalizaciju rashoda za zdravstvo i mirovine i bolje usmjeravanje rashoda za socijalnu pomoć”, zaključuje analitičarka Raiffeisen Consultinga.

Najgori scenarij

Nemogućnost refinanciranja
“U pesimističnom scenariju ulazimo u opasnost da Hrvatska neće biti u mogućnosti refinancirati svoje obveze na međunarodnim financijskim tržištima, što još naravno ovisi o nizu čimbenika, pa bi bila prisiljena obratiti se za pomoć MMF-u i institucijama EU”, upozorava Zdeslav Šantić.