U HUP novostima pravni će tim HUP-a iz broja u broj odgovarati na različite pravne te druge upite svojih članica, ali i drugih hrvatskih poduzeća. Za neka pitanja na koja pravni tim ne bude imao odgovor potražit će savjete kod odgovarajućih državnih tijela ili stručnjaka. Svoje upite možete slati e-poštom na admira.ribicic@hup.hr, odnosno faks-uređajem na broj 01/4897-556.

Vraćanje radnika na posao u slučaju nedopuštenog otkaza
Ako sud utvrdi da otkaz poslodavca nije dopušten te da radni odnos nije prestao, naredit će poslodavcu vraćanje radnika na posao. Ako povratak radnika na radno mjesto na kojem je radio više nije moguće jer je to radno mjesto u međuvremenu ukinuto, sukladno sudskoj praksi poslodavac ima obvezu radnika rasporediti na drugo odgovarajuće radno mjesto. Osim toga sud može na zahtjev radnika odrediti da ga poslodavac već u tijeku sudskog spora te do njegova okončanja mora vratiti na posao. Pitanje je svrsishodnosti takve odredbe jer teško da će u tako trajno poremećenoj radnoj atmosferi biti moguće ostvariti produktivnost radnika koji je u sudskom sporu s poslodavcem. Stoga i radnik i poslodavac imaju mogućnost da od suda zahtijevaju da se raskine radni odnos te da se radniku dosudi naknada štete, s tim da ako to zahtijeva poslodavac, on mora, za razliku od radnika, dokazati da postoje okolnosti koje opravdano ukazuju da nastavak radnog odnosa, uz uvažavanje svih okolnosti i interesa obiju strana, nije moguć.
Nataša Novaković, dipl. iur., pravna savjetnica glavnog direktora

Reguliranje i definicija noćnog rada i noćnog radnika
Članak 48. Zakona o radu definira noćni rad kao rad koji, neovisno o njegovu trajanju, radnik obavlja u vremenu između 22.00 sata i 6.00 sati sljedećeg dana (u poljoprivredi između 22.00 i 5.00 sati), ako zakonom, drugim propisom, kolektivnim ugovorom ili sporazumom između poslodavca i radničkog vijeća nije drukčije određeno. Zakon o radu u istom članku prvi put definira pojam noćnih radnika i takvim radnicima radi njihove zaštite priznaje posebna prava. Noćni radnik je onaj radnik koji prema rasporedu radnog vremena redovito tijekom jednog dana radi najmanje tri sata u vremenu noćnog rada, odnosno koji tijekom kalendarske godine radi najmanje trećinu radnog vremena u vremenu noćnog rada. Sukladno toj definiciji nije potrebno da radnik radi svih osam sati u vremenu noćnog rada, u “noćnoj smjeni”, već je dovoljno tri sata noćnog rada da se radnika smatra noćnim radnikom. Ono na što posebno treba ukazati je obveza poslodavca da je pri utvrđivanju rasporeda radnog vremena dužan voditi računa da rad noćnog radnika ne smije trajati duže od 8 sati. Drugim riječima, zabranjen je prekovremeni rad noćnih radnika. Za razliku od prethodno važećeg zakona više nije normirana zabrana noćnog rada žena u industriji te su sada, a u skladu s direktivama EU žene i muškarci izjednačeni glede mogućnosti da im se odredi noćni rad. Zakon od noćnog rada posebno štiti samo trudnice, ali i zabrana rada trudnica je relativne naravi, odnosno dopušten je takav rad ako to trudnica zatraži i ako ovlašteni liječnik ocijeni da noćni rad ne ugrožava njezin život ili zdravlje kao i život ili zdravlje djeteta. Relativno je zabranjen i rad maloljetnika jer je načelno zabranjen, ali iznimno je dopušten ako je prijeko potreban u djelatnostima koje su uređene posebnim propisima, a punoljetni radnici nisu dostupni. Poslodavcima posebno skrećemo pozornost kako povrede odredaba o noćnom radu spadaju među najteže prekršaje poslodavca i kažnjive su novčanom kaznom od 61.000 do 100.000 kuna za poslodavca pravnu osobu, a od 7000 do 10.000 kuna za poslodavca fizičku osobu.
Nenad Seifert dipl. iur., direktor HUP-a Rijeka