EN DE

Banke gube rejting zbog franka

Autor: Poslovni.hr
05. travanj 2011. u 22:00
Podijeli članak —

Sedam velikih banaka ima previše kredita u stranim valutama zbog čega im je Moody’s snizio rejting

Poznata agencija za procjenu kreditnog rejtinga Moody’s snizila je rejtinge za sedam mađarskih banaka. U Moody’su su naveli da je to “odraz posljedica koje izazovna poslovna okolina” ima na financijske pokazatelje tih banaka. No glavni uzrok pogoršanja rejtinga je činjenica da sedam banaka ima vrlo visok udio kredita odobrenih u stranim valutama, njih čak 70 posto, a posebno su problematični krediti u švicarskim francima.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

“Mnogi dužnici, posebno građani, nisu osigurani od tečajnog rizika vezanog uz te zajmove. Posljedično se javlja visoka ranjivost zbog moguće deprecijacije forinte ili povisivanja kamatnih stopa vezanih uz te strane valute”, objašnjavaju u Moody’su. Među sedam banaka kojima je snižena ocjena rejtinga nalaze se i najveće banke poput OTP-a, MKB banke i FHB banke, kao i mađarska podružnica Erste grupe.Mađarska vlada prošle je godine zabranila daljnje odobravanje kredita u stranim valutama. No u Moody’su ističu da će rizici povezani uz takve kredite u bankovnom sustavu ostati još godinama zbog duge ročnosti prije odobrenih zajmova. Uz pad kvalitete aktive tih banaka vezan uz izloženost stranim valutama dodatni razlog za niže rejtinge leži i u smanjenoj profitabilnosti banaka, dodaje se u izvještaju kreditne agencije. Lani su banke u susjednoj državi zabilježile bitno nižu dobit nego godinu prije. Pad poslovanja, bankovni porez te rastući troškovi vezani uz rizike bili su glavni razlozi za slabiji uspjeh. Pozitivan doprinos dolazio je iz još relativno visokih kamatnih stopa zbog čega su im i kamatne marže bile na solidnoj razini. Iako bi se situacija iz Mađarske lako mogla preslikati na Hrvatsku, tečajni rizik kod nas je bitno manji zbog ustrajnosti središnje banke na očuvanju stabilnosti tečaja. Od oko 260 milijardi kuna kredita uz franak je vezano nešto više od 34 milijarde kuna, a uz euro oko 156 milijardi.
(pd)

Poznata agencija za procjenu kreditnog rejtinga Moody’s snizila je rejtinge za sedam mađarskih banaka. U Moody’su su naveli da je to “odraz posljedica koje izazovna poslovna okolina” ima na financijske pokazatelje tih banaka. No glavni uzrok pogoršanja rejtinga je činjenica da sedam banaka ima vrlo visok udio kredita odobrenih u stranim valutama, njih čak 70 posto, a posebno su problematični krediti u švicarskim francima.

“Mnogi dužnici, posebno građani, nisu osigurani od tečajnog rizika vezanog uz te zajmove. Posljedično se javlja visoka ranjivost zbog moguće deprecijacije forinte ili povisivanja kamatnih stopa vezanih uz te strane valute”, objašnjavaju u Moody’su. Među sedam banaka kojima je snižena ocjena rejtinga nalaze se i najveće banke poput OTP-a, MKB banke i FHB banke, kao i mađarska podružnica Erste grupe.Mađarska vlada prošle je godine zabranila daljnje odobravanje kredita u stranim valutama. No u Moody’su ističu da će rizici povezani uz takve kredite u bankovnom sustavu ostati još godinama zbog duge ročnosti prije odobrenih zajmova. Uz pad kvalitete aktive tih banaka vezan uz izloženost stranim valutama dodatni razlog za niže rejtinge leži i u smanjenoj profitabilnosti banaka, dodaje se u izvještaju kreditne agencije. Lani su banke u susjednoj državi zabilježile bitno nižu dobit nego godinu prije. Pad poslovanja, bankovni porez te rastući troškovi vezani uz rizike bili su glavni razlozi za slabiji uspjeh. Pozitivan doprinos dolazio je iz još relativno visokih kamatnih stopa zbog čega su im i kamatne marže bile na solidnoj razini. Iako bi se situacija iz Mađarske lako mogla preslikati na Hrvatsku, tečajni rizik kod nas je bitno manji zbog ustrajnosti središnje banke na očuvanju stabilnosti tečaja. Od oko 260 milijardi kuna kredita uz franak je vezano nešto više od 34 milijarde kuna, a uz euro oko 156 milijardi.
(pd)

Autor: Poslovni.hr
05. travanj 2011. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close