Iako se 4,5 milijardi kuna dobiti banaka brojne građane i poduzetnike dojmilo kao neopravdano visoko, domaće banke na temelju poreza na dobit izdašno financiraju državni proračun. Upada u oči, međutim, da su unatoč većem profitu zarađenom u 2010. godini banke platile manje poreza. Primjerice, dok je dobit prije oporezivanja lani porasla 7,2 posto u odnosu na 2009., banke su platile 761,9 milijuna kuna poreza na dobit, odnosno 18,7 posto manje! “U slučaju da tvrtka ili u ovom slučaju banka posluje s gubitkom, porezni sustav predviđa mogućnost poreznog štita. To je mjera da banka u slučaju iskazivanja gubitka ima pravo na odbitak poreza u idućem periodu”, kaže Hrvoje Stojić iz Hypo Alpe-Adria banke.

Porezni štit
“Istina je da se efektivna kamatna stopa poreza na dobit smanjila u 2010. iako je bruto dobit porasla, no razlog treba tražiti u činjenici da je jedan dio banaka ostvario gubitak u poslovanju. Također visina poreza ovisi o vrednovanju imovine, a treba naglasiti da se porez na dobit ne plaća kumulativno, već je to individualno opterećenje svake kreditne institucije”, prokomentirao nam je glavni ekonomist Société Générale-Splitske banke Zdeslav Šantić. U razdoblju kreditnog zamaha posljednjih nekoliko godina dobit banaka proporcionalno je rasla. Tako su 2004. banke ostvarile 3,7 milijardi kuna bruto dobiti i posljedično u proračun uplatile 550 milijuna kuna poreza na dobit. U iduće dvije godine trend je bio identičan; 2005. dobit je iznosila 4 milijarde kuna, a 2006. povećana na 4,2 milijarde kuna, a državna blagajna u te je dvije godine profitirala sa 722, odnosno 841 milijun kuna poreza. I 2007. i 2008. godina bile su sjajne godine za vlasnike ovdašnjih banaka. Bruto dobit premašila je 2007. 5,1 milijardu kuna, a unatoč prvim znakovima svjetske krize na jesen 2008., kao i ograničenjima rasta kreditnog volumena, profit banaka premašio je 5,7 milijardi kuna.

Vlasnici trljali ruke
Zadovoljni vlasnici i zadovoljna država. U te dvije godine banke su na ime poreza na dobit u proračun ulile gotovo 2,2 milijarde kuna. Situacija se, međutim, promijenila nekoliko mjeseci kasnije kada su i banke osjetile udar krize na realni sektor. Zbog rezervacija za loše plasmane, bruto dobit domaćih banaka pala je u 2009. za gotovo četvrtinu na 4,2 mlrd. kuna, no unatoč lošijem rezultatu porezno opterećenje je bilo teže jer je iznos poreza na dobit smanjen za tek 16,5 posto na 937 mil. kuna.

Statistika

Šest banaka u gubitku
Čak šest banaka prošle je godine imalo gubitak u poslovanju, što će utjecati i na uplate poreza na dobit iduće godine, pokazuju podaci Hrvatske narodne banke. Najveći minus iskazala je Karlovačka banka od čak 83,2 milijuna kuna, a slijede Banka Kovanica sa 48,6 milijuna te Croatia banka sa 41,8 milijuna kuna. Gubitak Nave dosegnuo je 13,4 milijuna, A štedne banke 8 milijuna kuna, a listu gubitnika zaključuje Primorska sa 6,9 milijuna kuna minusa.