EN DE

Namjerna neisplata plaća je kriminal

Autor: Suzana Varošanec
03. travanj 2011. u 22:00
Podijeli članak —

Strogim kažnjavanjem onih koji neopravdano ne isplaćuju plaće Vlada bi jasno stala na stranu rada i poduzetnika koji uredno plaćaju radnicima

Ako se ostvari najava mogućnosti strogog kažnjavanjem poslodavaca koji neopravdano ne isplaćuju plaću Vlada bi stala na stranu rada i poslodavaca koji pošteno plaćaju radnike, a takvih je vjerojatno najviše.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Rezultirat bi bio prevenirajući, a njega dosad nije donijela rasprava o toj opciji. Moguća novost u kazneno-pravnoj politici nije dokidajuće djelovala na najkritični segment poslodavaca. On je na sceni, djeluje na način koji u biti kriminalan, ali kako nije izričito takvim propisan, zbog njega se mora neugodno osjećati svaki pošteni poslodavac i poslodavačka udruga. Kad je riječ o prevenirajućem učinku, on se može relativizirati tezom da od prve najava te opcije, lansirane prošle jeseni, problem s nesplatama plaća nije ništa manji, štoviše, moguće je i veći. No, upravo zbog takvog razvoja, kada ima samozvanih poduzetnika koji upornošću demostriraju, iako mogu isplatiti plaće, različite oblike makinacija, nema argumenta zašto se nezakonitom ponašanju koje je kažnjivo u svakoj normalnoj zemlji, silom zakona i institucija ne suprostaviti. Jednostavno, to je kriminal, a retoričko pitanje glasi tko bi u današnjoj situaciji u raspravi o tome branio poslodavce koji mogu isplatiti plaću a svjesno to ne čine ili tko bi se usudio, da i želi, lobirati u njihovu korist? Jedino iskustvo s tim kaznenim djelom tranzicijska je Hrvatska imala za Račanove vlade. Tada je ono ušlo u pravni poredak i brzo ga napustilo poznatim ukidanjem kaznenog propisa na Ustavnom sudu. No, striktno je bilo predviđeno i strogo sankcionirano zatvorskom kaznom. Možemo samo nagađati kakav bi učinak imalo da je ostalo na snazi. Iz SDP-a danas poručuju da je u praksi tada imalo odjeka. Tvrde da je tada broj poslodavaca koji ne isplaćuju plaću radnicima sveden na zanemariv problem. Ako se Kosoričina vlada odluči na istu stvar, znači da neće pogriješiti. Imat će podršku glavne oporbene stranke, a prevenirajući učinak je neminovan. No, sindikati pogrešno misle da će se time ispraviti današnje nepravde. Retroaktivni učinak bio bi moguć samo da djelo ne bude strožije od onog koje danas zakon predviđa na osnovu šireg tumačenja, a na to kako se čini nitko ni ne pomišlja.

Ako se ostvari najava mogućnosti strogog kažnjavanjem poslodavaca koji neopravdano ne isplaćuju plaću Vlada bi stala na stranu rada i poslodavaca koji pošteno plaćaju radnike, a takvih je vjerojatno najviše.

Rezultirat bi bio prevenirajući, a njega dosad nije donijela rasprava o toj opciji. Moguća novost u kazneno-pravnoj politici nije dokidajuće djelovala na najkritični segment poslodavaca. On je na sceni, djeluje na način koji u biti kriminalan, ali kako nije izričito takvim propisan, zbog njega se mora neugodno osjećati svaki pošteni poslodavac i poslodavačka udruga. Kad je riječ o prevenirajućem učinku, on se može relativizirati tezom da od prve najava te opcije, lansirane prošle jeseni, problem s nesplatama plaća nije ništa manji, štoviše, moguće je i veći. No, upravo zbog takvog razvoja, kada ima samozvanih poduzetnika koji upornošću demostriraju, iako mogu isplatiti plaće, različite oblike makinacija, nema argumenta zašto se nezakonitom ponašanju koje je kažnjivo u svakoj normalnoj zemlji, silom zakona i institucija ne suprostaviti. Jednostavno, to je kriminal, a retoričko pitanje glasi tko bi u današnjoj situaciji u raspravi o tome branio poslodavce koji mogu isplatiti plaću a svjesno to ne čine ili tko bi se usudio, da i želi, lobirati u njihovu korist? Jedino iskustvo s tim kaznenim djelom tranzicijska je Hrvatska imala za Račanove vlade. Tada je ono ušlo u pravni poredak i brzo ga napustilo poznatim ukidanjem kaznenog propisa na Ustavnom sudu. No, striktno je bilo predviđeno i strogo sankcionirano zatvorskom kaznom. Možemo samo nagađati kakav bi učinak imalo da je ostalo na snazi. Iz SDP-a danas poručuju da je u praksi tada imalo odjeka. Tvrde da je tada broj poslodavaca koji ne isplaćuju plaću radnicima sveden na zanemariv problem. Ako se Kosoričina vlada odluči na istu stvar, znači da neće pogriješiti. Imat će podršku glavne oporbene stranke, a prevenirajući učinak je neminovan. No, sindikati pogrešno misle da će se time ispraviti današnje nepravde. Retroaktivni učinak bio bi moguć samo da djelo ne bude strožije od onog koje danas zakon predviđa na osnovu šireg tumačenja, a na to kako se čini nitko ni ne pomišlja.

Autor: Suzana Varošanec
03. travanj 2011. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close