EN DE

Karticama lani potrošeno manje od 2009.

Autor: Darko Bičak
03. travanj 2011. u 22:00
Podijeli članak —

Statistika HNB-a pokazuje da raste broj plaćanja karticama, ali istodobno pada ukupni iznos potrošnje

Građani Hrvatske su lani korištenjem platežnih kartica potrošili 110,7 milijardi kuna, a to je bilo 0,6 posto manje nego u 2009. godini, pokazuju podaci Hrvatske narodne banke. Već je treću uzastopnu godinu vidljiv trend pada ukupne potrošnje preko kartica, no zato je broj ukupnih kartičnih transakcija stalno u porastu. Godine 2008. karticama je potrošeno 112,9 milijardi kuna u 254,1 milijun transakcija. U 2009. je potrošeno 111,3 milijarde kuna u 261,8 milijuna transakcija da bi lani broj transakcija porastao na 267,5 milijuna.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Kriza smanjila peglanje
Zaključak je da je kriza smanjila potrošnju, a da su građani češće “peglali” svoje kartice, no pojedinačni iznos koji su plaćali je svake godine sve manji. Gotovo dvije trećine ukupno potrošenog novca preko “plastike” otpada na debitne kartice s kojih se iznos skida u realnom vremenu.Najčeće se radi o Maestro karticama koju ima gotovo svaki građanin po osnovi svojeg tekućeg računa. Samo u posljednjem prošlogodinjem tromjesečju je ukupna kartična potrošnja iznosila 27,2 milijardi kuna, a od čega je 19,9 milijardi otpadalo na debitne kartice. Slijede kartice s odgodom plaćanja, tzv. charge i revolving kartice, dok se u manjoj mjeri trošilo preko prepaid kartica i ostale “plastike”.

Građani Hrvatske su lani korištenjem platežnih kartica potrošili 110,7 milijardi kuna, a to je bilo 0,6 posto manje nego u 2009. godini, pokazuju podaci Hrvatske narodne banke. Već je treću uzastopnu godinu vidljiv trend pada ukupne potrošnje preko kartica, no zato je broj ukupnih kartičnih transakcija stalno u porastu. Godine 2008. karticama je potrošeno 112,9 milijardi kuna u 254,1 milijun transakcija. U 2009. je potrošeno 111,3 milijarde kuna u 261,8 milijuna transakcija da bi lani broj transakcija porastao na 267,5 milijuna.

Kriza smanjila peglanje
Zaključak je da je kriza smanjila potrošnju, a da su građani češće “peglali” svoje kartice, no pojedinačni iznos koji su plaćali je svake godine sve manji. Gotovo dvije trećine ukupno potrošenog novca preko “plastike” otpada na debitne kartice s kojih se iznos skida u realnom vremenu.Najčeće se radi o Maestro karticama koju ima gotovo svaki građanin po osnovi svojeg tekućeg računa. Samo u posljednjem prošlogodinjem tromjesečju je ukupna kartična potrošnja iznosila 27,2 milijardi kuna, a od čega je 19,9 milijardi otpadalo na debitne kartice. Slijede kartice s odgodom plaćanja, tzv. charge i revolving kartice, dok se u manjoj mjeri trošilo preko prepaid kartica i ostale “plastike”.

Debitne kartice
Statistika središnje banke pokazuje da je na kraju 2010. godine u optjecaju bilo 8,96 milijuna raznih platežnih kartica. Statistički, svaki stanovnik naše zemlje imao je u novčaniku dvije kartice. Kako pokazuje i način potrošnje, banke su izdale najviše debitnih kartica.Od ukupnog broja kartica krajem prošle godine, čak 6,84 milijuna njih ili 76 posto otpada na debitne. Revolving kartica je bilo nešto više od 739 tisuća, a charge i kartica s odgodom plaćanja po oko pola milijuna. Ekonomska kriza i nelikvidnost mnogih građana doveli su u posljednjih nekoliko godina do trenda smanjivanja broja klasičnih kreditnih kartica u korist debitnih koje u pravilu onemogućuju prekomjerenu potrošnju.Krajem 2008. je tako u optjecaju bilo 6,29 milijuna debitnih kartica, u 2009. godini 6,48 milijuna, a lani 6,84 milijuna. Istodobno se broj kartica s odgodom plaćanja smanjivao s 559.137 njih u 2008. na 547.978 u 2009. do finalnih 519.098 lani. Sličan trend imaju i sve ostale kreditne kartice koje omogućuju potrošnju novca koji trenutno ne postoji na našem računu.Zanimljivo je i da konstantno raste broj korisnika tzv. prepaid kartica koji je s njih 93 tisuće u 2008. godini narastao na 95,6 tisuća u 2009. i gotovo 120 tisuća krajem lanjske godine.

Autor: Darko Bičak
03. travanj 2011. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close