Dok se sredinom ožujka radioaktivna para još uvijek izdizala iz japanske nuklearne elektrane Daiichi u Fukushimi, ruska državna tvrtka Rosatom za nuklearnu energiju potpisivala je ugovor za izgradnju nuklearnog reaktora u Bjelorusiji.Ruski nuklearni sektor zarađuje na prodaji reaktora u inozemstvu, uglavnom zemljama u razvoju. Neke od njih su Indija i Kina, koje su zbog svojih nezasitnih energetskih potreba čvsto vezane uz nuklearnu energiju, usprkos obećanjima da će u budućnosti postupati još opreznije imajući u vidu japansku katastrofu.

Rosatom već jako dugo reklamira svoje reaktore kao sigurne, i to ne usprkos eksploziji u černobiljskom reaktoru, već zbog nje. Rusija tvrdi da su zbog pouka izvučenih iz Černobilja i mjera sigurnosti uvedenih u nove reaktore oni najsigurniji na svijetu.“Želim naglasiti da posjedujemo cijelu lepezu naprednih tehničkih resursa koji osiguravaju stabilne rezultate nuklearnih elektrana uz minimalnu mogućnost nesreće”, ruski premijer Vladimir Putin izjavio je novinarima u Minsku, glavnom gradu Bjelorusije.Inovacija kojom se Rusi hvalisaju je program “hvatanja jezgre” kojeg je razvio fizičar Leonid Boljšov, nagrađen sovjetskom medaljom časti za napore u Černobilju, sada ravnatelj Instituta za nuklearnu sigurnost i razvoj.Usred katastrofe, on je osmislio sljedeći sustav: rudari su prokopali tunel ispod užarenog reaktora i izgradili platformu od čelika i betona hlađenu vodom koja se dovodila izvan perimetra elektrane. Sofisticiraniji sustavi hlađenja jezgre temeljeni na Bolšovljevom dizajnu sada su standardni u svim ruskim nuklearnim reaktorima.Boljšov, kojemu su sada 64 godine, izražava tvrdnju koja nam zvuči kao neumjesno oportunistički prodajni slogan, da Černobilj predstavlja teško iskustvo, ali da je ono od Rusije načinilo najžešćeg zagovornika sigurnih nuklearki. “Katastrofa u Japanu bit će pouka cijelome svijetu”, tvrdi Boljšov. “Nakon katastrofe uvijek uslijedi razdoblje pojačanje pažnje u smjeru sigurnosti.”Rusi kažu da danas u svijetu grade najviše nuklearnih elektrana, odnosno 15 od 60 koje su trenutno u izgradnji. Rosatom je izjavio da ima dodatnih 30 narudžbi za reaktore te da ih planira prodati i više od toga.

No usprkos Rosatomovom sustavu “hvatanja jezgre” koji sprečava eksploziju reaktora, njegovi reaktori jednako su ranjivi u slučaju ispuštanja radioaktivnog materijala ukoliko sustav hlađenja vodom otkaže, kao što se dogodilo u nuklearnoj elektrani Daiichi u Fukushimi. Kojeg god porijekla bio reaktor, procedure sigurnog postupanja su ključne. A Rusi tvrde da su njihov nuklearni sektor kao i inžinjeri imali više koristi nego drugi od pouka iz Černobilja, uključujući i bolnu istinu da je većina reaktora loše opremljena za sprečavanje i ograničenje potpune eksplozije jezgre.Rosatom se hvali da je reaktor kojega je dovršio 2007. godine za nuklearnu elektranu u Tianwanu u Kini prvi na svijetu koji ima ugrađen sustav “hvatanja jezgre”. Moderni Rosatomov “hvatač jezgre” sastoji se od bazena ispod reaktora koji se ne puni vodom, nego metalnom legurom. Rusi ga reklamiraju kao posljednju sigurnosnu mrežu u posljednjim fazama potencijalne nuklearne katastrofe.Prema procjenama tvrtke za energetsko savjetovanje McIlvaine Company iz Illinoisa, dvije trećine projekata izgradnje novih reaktora bit će odgođeno zbog japanske katastrofe, a tijekom narednih pet godina 200 milijardi dolara globalnih energetskih ulaganja preusmjerit će se iz nuklearne energije prema ugljenu, nafti i ostalim alternativama. No čak i dok Rusija pokušava izvesti reaktore s Rosatomovim sigurnosnim mjerama, zbog nedostatka sredstava odgođena je obnova nekih zastarjelih nuklearnih elektrana. To uključuje i 11 reaktora istovjetnih onome u Černobilju – bez “hvatača jezgre”.

Andrew E. Kramer