Iako je hrvatsko tržište kapitala jedno od najatraktivnijih za ulaganje u regiji, obzirom na promete i volumene, ipak prvo ovogodišnje tromjesečje pokazuje drugačiji trend. Ako se tržišta kapitala bivše Jugoslavije promatraju kroz kretanja burzovnih indeksa, ulagači su u prva tri mjeseca ove godine mogli zaraditi čak 17 posto, koliko je porastao indeks Sarajevske burze SASX10. Posljednja njegova vrijednost bila je 1104,5 bodova.Uz bok sarajevskoj burzi još su dvije – banjalučka i beogradska. Tako je indeks BIRS ulagačima koji su ulagali u skladu s njegovim kretanjem mogao donijeti zaradu od 17,1 posto. Nešto manje mogli su zaraditi investitori u Beogradu. Tamošnje je mjerilo kretanja tržišta kapitala, indeks BELEX15, zabilježio rast od 17,02 posto. Njegova posljednja vrijednost bila je 762,74 boda.

ZSE obilježila ‘borba’
Solidan rezultat ostvario je i indeks makedonskog tržišta kapitala MBI10. Njegov rast od 12,8 posto ulagače zasigurno nije ostavio ravnodušnim. No, za razliku od spomenutih indeksa u regiji, domaće se tržište u prvom tromjesečju nije kretalo tako snažnom uzlaznom putanjom.Rast vrijednosti indeksa CROBEX Zagrebačke burze od 8,5 posto zasigurno nije zanemariv. Ipak, za razliku od tržišta u regiji, domaću burzu u tom je razdoblju obilježila ‘borba’ mađarskog Mola i obveznih mirovinskih fondova. Natjecanje tko će steći više dionica Ine obilježilo kraj prošle i početak ove godine. Mađarski Mol je, podsjetimo, sredinom prosinca nudio 2800 kuna za dionicu Ine, dok su mirovinski fondovi tu ponudu ‘preklopili’ sa svojih 2830 kuna. Taj događaj povukao je cijelo domaće tržište. Ulagači su prodajom dionica Ine, dobiveni novac reinvestirali u ostale dionice. Budući da je domaće tržište ionako plitko, a kako kažu akteri tog tržišta dovoljan je jedan okidač da pokrene lavinu, indeks CROBEX svoj je impresivan skok ‘odradio’ još u prosincu kada je u jednom danu skočio gotovo jednako koliko je porastao u posljednja tri mjeseca – oko osam posto. “Rast u Hrvatskoj počeo je još u prosincu. Tako kada se to uzme u obzir, zapravo se domaće tržište kapitala kretalo slično kao i regionalna”, izjavio je za Poslovni dnevnik Darko Brborović, predsjednik Uprave OTP Investa. Ističe kako na umu treba imati da su makroekonomske situacije država u regiji, fundamenti i gospodarsko kretanje glavni uzrok zašto regionalna tržišta kapitala nisu sljedila trend rasta koji je vidljiv na Zapadu.

Slovenija u padu
“Tako da trenutno zaostajemo. Ina je u Hrvatskoj dala inicijalni pomak i dodatnu likvidnost. Domaće dioničko tržište nije bio balon, unatoč različitim mišljenjima”, kaže Brborović. No, nisu sva regionalna tržišta ostvarila rast vrijednosti. Slovensko tržište kapitala, odnosno indeks SBITOP, u prvom je tromjesečju skliznuo 2,1 posto. Najveći pad zabilježen je u Crnoj Gori. Tamošnji indeks Montenegro berze MONEX izgubio je čak 12,1 posto vrijednosti do kraja ožujka.

Predviđanje

Nepovoljna kretanja
I dalje nepovoljna makroekonomska kretanja te usporen oporavak gospodarske aktivnosti u Hrvatskoj te još uvijek skromna usmjerenost prema strukturnim reformama, ukoliko ne dođe do promjene trenda, očekujemo da će i dalje imati limitirajući učinak na tržište, kažu u Erste VP.