Upravo kad je postao punoljetan, Hrvatski fond za privatizaciju odlazi u povijest. S radom je ta državna institucija počela u ožujku 1993., kao sljednik Agencije Republike Hrvatske za restrukturiranje i razvoj i Fonda za razvoj. Danas HFP odrađuje svoj zadnji dan, a sutra će biti ugašena institucija čije se ime u odlučujućem tranzicijskom razdoblju u Hrvatskoj uklesalo kao sinonim za političke i korupcijske afere, malverzacije i manipulacije.

Godinama se, posebice nakon devedesetih, najavljivalo i pripremalo ozbiljne promjene načina rada HFP-a, njegovu reorganizaciju, počevši od kadrova i samog ustroja do modela upravljanja preostalom vrijednom imovinom i drukčijim pristupom prodaji dionica i nekretnina u vlasništvu države. Trebalo je popraviti negativnu percepciju koju je sam Fond uporno održavao, od svojih prvih čelnika Ivana Penića, Milana Kovača, Tomislava Družaka i Stipe Hrkača preko Hrvoja Vojkovića, Damira Ostovića i Grge Ivezića do Vedrana Duvnjaka. Način rada u biti se u HFP-u nije mijenjao, kao ni zakoni o privatizaciji koji su uporno s političkih razina bili kritizirani, no naknadno se uvijek priznalo da problem nisu zakoni, nego njihova provedba. I prevelik utjecaj politike u odluke samog Fonda. U većini slučajeva nalazi državne revizije o radu HFP-a ponavljali su iste manjkavosti, od toga da nisu birani najpovoljniji ponuđači na natječajima, da odluke nisu donošene na tržišnim osnovama, da su naknadno mijenjani instrumenti osiguranja ili da se presporo djelovalo prema onima koji ne ispunjavaju obveze iz privatizacijskih ugovora pa se ugovori nisu raskidali. Činjenica je da se kompanijama čije su dionice ostale u portfelju HFP-a u pravilu vrijednost urušila ili su čak postali potpuni ovisnici o pozajmicama za isplatu plaća koje su u posljednje vrijeme prerasle i u glavni posao Fonda. No gašenje te najomraženije državne institucije u zemlji samo je formalnost jer s radom istodobno počinje nova Agencija za upravljanje državnom imovinom, u koju se utapaju HFP i Središnji državni ured za upravljanje državnom imovinom. Vodit će je isti ljudi, na čelu s Vedranom Duvnjakom, a prvi signali, od samog zakona i ustroja Agencije do nedonošenja strategije upravljanja državnom imovinom i ostalih važnih akata, govore da je smisao Agencije zapravo prekid negativne reputacije starog Fonda, bez bitnih promjena.