Finini podaci o siječanjskoj nelikvidnosti ukazuju da je neminovan golem porast novih sudskih postupka. Podatak, primjerice, da su nelikvidne 44.000 tvrtki bez zaposlenih govori da bi stečajno sudstvo moglo dobiti 44.000 skraćenih stečajeva po lani dopunjenom zakonu. Podatak pak da je 61.000 subjekata blokiranih duže od godinu dana (sa 35.000 radnika), govori da će mnogi vjerovnici pokrenuti nove ovrhe kako bi se naplatili iz imovine dužnika. Takvih bi moglo biti više tisuća.

Rastuća nelikvidnost izražena kroz rekordnu brojku prema kojoj 80.000 subjekata u siječnju nije moglo podmiriti obveze pouzdan je znak da dolazi vrijeme velikoga tržišnog pospremanja. U polaganju računa i češljanju imovine računa se da će biti potrebno najmanje 50.000 novih stečajeva i ovrha. U svakom od takvih slučajeva odlučujuće pitanje bit će koliko će brzo reagirati vjerovnici, uključujući i Poreznu upravu, te tako spasiti što se spasiti da. Nelikvidnost, gorući problem isključivo privatnog sektora prema kojem država navodno više nema dugova, mogla bi tako postati ceh koji će platiti sudstvo, dok ostaju dvojbe oko naplate i veličine rupa u bilancama vjerovnika, čiji dužnici nemaju raspoložive imovine. Problem nesposobnosti plaćanja dospjelih obveza dužnika posebno brzo raste od 2008. Navodno ga neće nitko drugi riješiti osim vjerovnika uz pomoć sudskog aparata i javnih ovršitelja koji preuzimaju tu ulogu 2012. godine. No ne odluče li na vrijeme preseliti ovrhe započete preko Fine i neprovedive zbog manjka sredstava dužnika, na ovrhu na ostaloj imovini ili na glavnu ovrhu, što je stečaj, problem će postati veći i teži. Kad pak posegnu za novim postupcima, problem neplaćanja će samo promijeniti adresu na kojoj se čeka rješenje. Izaći iz dometa Finina registra znači ući u sudsku statistiku gdje bi takvi postupci trajali. Vjerovnicima tako ostaju dvojbe što im je i kada najbolje činiti. S druge strane prijetnje im stižu i u vidu navodno brojnih vlasnika propalih tvrtki koji su odlučili preseliti poslove na nove tvrtke, dok na starim subjektima gomilaju dugove prema svima osim državi. Neki smatraju da je to razlog porasta broja tvrtki koje nikog ne zapošljavaju, sa 20-ak tisuća na 44.000 u manje od godine dana.