Financijska agencija izvijestila je da se nelikvidnost u siječnju popela na rekordnih 36,7 milijardi kuna i 79.749 poslovnih subjekata imalo je blokirane račune. Za gorući problem neplaćanja obveza “najzaslužniji” su kronični dužnici – 61.281 poslovnih subjekata koji zapošljavaju 34.912 radnika i obveze ne plaćaju duže od godine dana. Oni su stvorili čak 30,6 milijardi kuna neplaćenih obveza, što iznosi 83 posto ukupne nelikvidnosti.

Borba za opstanak
Od iznosa prijavljenih neizvršenih osnova za plaćanje tek manji dio – 6,1 milijardu kuna odnosi se na poslovne subjekte koji su u blokadi do 360 dana, i u toj grupi je oko 18.000 tvrtki koje se bore za preživljavanje. Tračak optimizma donosi podatak da se tvrtke uspješnije nego lani nose s problemom kratkotrajne nelikvidnosti, do 60 dana. Zbog neplaćenih dospjelih obveza od 600 milijuna kuna u kratkotrajnoj blokadi u siječnju ove godine završile su 1564 pravne osobe. No njihov je broj 43 posto manji nego mjesec prije te je i iznos duga bio manji za 39 posto, (400 mil. kn). U odnosu na stanje prije godinu dana broj kratkotrajno blokiranih poslovnih subjekata smanjen je za 15,7 posto, a iznos njihova duga za 20 posto . U Fini ističu da to potvrđuje pozitivan trend u kretanju insolventnosti. Financijski stručnjak Vlado Brkanić objašnjava da je to prvi rezultat poboljšavanja kreditnih uvjeta. “Tvrtkama je olakšan pristup kreditima za vraćanje dugova i to ima efekte na smanjenje kratkotrajnih blokada. Drugi razlog leži u boljoj solventnosti javnog sektora koji im urednije plaća, a na to upućuje i bolja naplata javnih davanja koju je Porezna uprava zabilježila u siječnju”, kaže Brkanić. No prema njegovu mišljenju katastrofičan je Finin podatak da po trajanju blokade dominiraju poslovni subjekti koji su blokirani duže od godine dana, kako po broju, tako i po iznosu blokade.

Višegodišnja blokada
Još lošiji je podatak da u grupi od 61.281 kroničnog dužnika dominiraju oni koji su blokirani pet i više godina, a takvih je čak 41 posto. Na tržištu postoji čak 25.308 subjekata, čiji su računi blokirani u 2006. i prethodnih godina, a zapošljavaju 9314 radnika. “Kod kroničnih dužnika je riječ o 30-ak milijardi kuna koje će vjerovnici najvjerojatnije morati otpisati jer nikad neće biti naplaćeni. Najveći je apsurd što se i dalje povećava iznos neplaćenih obveza dugotrajno blokiranih tvrtki jer to znači da s takvima nastavljaju poslovati njihovi dobavljači roba i usluga. Naime, za 575 milijuna kuna povećan je u siječnju iznos duga dužnika koji su blokirani duže od godine dana, a za 540 milijuna kuna povećan je kod blokiranih duže od 181 dana. Pitanje je zašto njihove uprave nisu djelovale da smanje troškove u poslovanju, čime su omogućile nastanak tolikih dugova te odgovornosti uprava tvrtki koje i dalje s dugotrajno blokiranim tvrtkama posluju”, kaže Brkanić i zaključuje da očekuje velik broj skraćenih stečajnih postupaka Porezne uprave. Insolventnost je najprisutnija u trgovačkoj djelatnosti (9,5 milijardi kuna) te sudjeluje s 33 posto u ukupnom iznosu blokada. Slijedi građevinarstvo sa 6,2 milijarde kuna i 21% udjela, a treća je prerađivačka industrija. Najviše je blokiranih subjekata u Zagrebu (36 posto). A čak je 44.224 tvrtki bez zaposlenih koje duguju 17 milijardi kuna.