U pravosuđu s velikim zanimanjem očekuju današnju sjednicu Vlade i odluku o rasterećenju sudstva od predmeta gdje država godinama angažira skupi sudski aparat iako bi bilo najekonomičnije da – odustane. Branko Hrvatin, predsjednik Vrhovnog suda, napominje da je on to prvi put predložio još prije dvije godine. Prema riječima ministra pravosuđa Dražena Bošnjakovića, prijedlog je da DORH odluči u svakom pojedinom slučaju može li se država odreći vođenja 2114 tzv. maličnih predmeta, prozvanih tako zbog malih iznosa utuženja koje država potražuje.

Uglavnom se radi o ovrhama gdje je državi dosuđen iznos za naplatu od dužnika do 1000 kuna, pa bi država oprostila najviše 2 milijuna kuna. No, statistika sudova bi malo poskočila – jer ovršni suci te ovrhe godinama vode kao otvorene predmete. Dužnici su isključivo građani, a neki su završili u zatvoru ili nemaju imovine. Ima i slučajeva da država potražuje nekoliko stotina kuna od dužnika koje sudstvo ne može pronaći jer su napustili Hrvatsku. U tom paketu su najbrojnije ovrhe koje se bespotrebno vode kao otvoreni predmeti – takvih je 2009 predmeta, te je još 105 parnica male vrijednosti od kojih bi država zbog ekonomičnosti trebala odustati. Među ovrhama čak 1200 predmeta koji se vode na sudovima odnose se na troškove kaznenog postupka pokrenutog po službenoj dužnosti. Radi se o iznosima od 200 do tisuću kuna. Naplata nije bila moguća jer dužnici nemaju sredstava, a mnogi su i kažnjenici. K tome, postoji i 809 ovršnih predmeta koje za državu vodi DORH gdje su iznosi niži od 1000 kuna, te se tiču različitih osnova isplata, od nekih komunalija do naplate parničnog troška. U 105 parničnih predmeta najčešće se radi o tužbama države za povrat nekih primanja gdje se smatra da građani na to nemaju pravo.

Najviše je predmeta od kojih bi država trebala odustati na Općinskom sudu u Zagrebu. Iako je očekivana Vladina odluka tek početna gesta, mogla bi dovesti do značajnog sudskog rasterećenja ako Banski dvori odluče prihvatiti i druge mjere koje predlaže sudbena vlast, a na što također upozorava i EK. Vrh sudstva traži inventuru parnica u kojima je država tužena ili tužitelj, a ključnu odluku trebala bi imati ministarstva koja nerijetko vode parnice samo da ne plate dugove. Standard trajanja postupaka u EU je tri godine, a udio prvih predmeta od kojih država kani odustati iznosi 1,8 posto u odnosu na broj predmeta koji su trenutačno u RH stariji od tri godine – takvih je 120.000 predmeta.