Doha runda pregovora
Stav europskih poslodavaca
Europski poslodavci ujedinjeni u BUSINESSEUROPE, kojega je članica i Hrvatska udruga poslodavaca, apsolutno podržavaju pregovore u Dohi jer je riječ o unapređenju pristupa globalnim tržištima. Smatraju da je napredak u pregovorima potrebno ostvariti što je prije moguće te da specifični sektorski sporazumi o robama i uslugama (kemikalije, strojevi, dragulji i nakit, obuća, obnovljivi izvori energije) trebaju biti dio ambiciozno definiranih ishoda pregovora. Poslodavci naglašavaju i da bi se Europska komisija trebala usuglasiti sa zemljama koje su ključ tih pregovora kako bi se lakše došlo do dogovora. Ključne zemlje u razvoju, a posebice Brazil, Indija i Kina, morat će dati doprinos koji će odgovarati njihovoj gospodarskoj snazi i političkoj težini. Europska bi unija isto tako trebala razmotriti alternativne strategije djelovanja unutar Svjetske trgovinske organizacije (WTO/STO) a da pritom ne ugrozi pregovore u Dohi. Ishodišna točka takvih aktivnosti mogla bi biti postojeći elementi pregovora koji imaju široku potporu, kao što je paket za olakšavanje trgovine. Pokrenuti 2001., pregovori u Dohi su se proteklih godina u nekoliko navrata pokušavali dovršiti. Inicijalna opsežna agenda je u konačnici usredotočena na poljoprivredu, pristup tržištima koja nisu obuhvaćena sporazumom o poljoprivredi te u određenoj mjeri usluge. Bez većeg jačanja političke potpore bit će gotovo nemoguće premostiti razlike koje su se u pregovorima iskristalizirale između ključnih pregovarača. Budući da se i u SAD-u i u Brazilu spremaju izbori, postoje ozbiljne sumnje u obnavljanje političke volje za nastavak i dovršetak pregovora.

Nova agenda za vještine i radna mjesta: kako uspjeti u implementaciji
Europska komisija je u Bruxellesu 10. i 11. ožujka organizirala prvi tripartitni Socijalni forum, na kojem su europski poslodavci pozvali na provedbu strukturnih reformi kojima će se unaprijediti produktivnost radne snage te ukloniti zapreke koje otežavaju otvaranje novih radnih mjesta. Poslodavci su izrazili svoju zabrinutost činjenicom da neke od predloženih inicijativa mogu imati upravo suprotne rezultate. BUSINESSEUROPE u cijelosti podržava dogovoren cilj ostvarivanja pune zaposlenosti kroz EU-agendu za nove vještine i radna mjesta. Međutim, poslodavci naglašavaju da je za ostvarivanje takvog cilja potreban sustavan pristup promicanja rasta i otvaranja novih radnih mjesta. Bez jačanja konkurentnosti Europe i njezina gospodarskog rasta neće biti moguće ostvariti ciljnu stopu od 75% zaposlenosti koja je utvrđena europskom strategijom 2020. godine. U isto vrijeme potrebno je osigurati odgovarajuće socijalne politike i politike zapošljavanja kojima će se maksimizirati intenzitet zapošljavanja gospodarskog rasta. Cilj mora biti stvaranje dinamičnih i djelotvornih tržišta rada na kojima će vladati optimalna ravnoteža između ponude i potražnje za vještinama. Poslodavci napominju kako pozitivnim korakom u pravom smjeru drže uključivanje fleksisigurnosti u “Agendu za nove vještine i radna mjesta”, no smatraju da provedbu spomenute politike svakako treba ojačati. S druge strane sama agenda premalo govori o važnosti otvaranja novih radnih mjesta i ključnoj ulozi fleksibilnih oblika zapošljavanja u tome. Što su tržišta rada fleksibilnija, to je poduzećima lakše zapošljavati. Drugih riječima, fleksibilnost je ključ izbjegavanja rasta bez otvaranja novih radnih mjesta te ostvarivanja i uključivanja pune zaposlenosti. Europa se uoči krize ionako borila s teškom situacijom na svojim tržištima rada. Te su poteškoće zapravo simptomi strukturalnih slabosti koje su postojale i prije krize.

Primjerice, samo problem neusklađenosti ponude i potražnje za vještinama svakako nije tek privremeni problem. Visoke stope nezaposlenosti bile su praćene velikim brojem radnih mjesta za koja nije bilo moguće pronaći odgovarajuće radnike, što je već dulje vrijeme bila jedna od zabrinjavajućih odlika europskih tržišta rada. Kako je većinu strukturalnih reformi potrebno provesti na nacionalnim razinama, pri čemu neke države članice jasno pokazuju manjak ambicije za njihovu provedbu, poslodavci smatraju da je uloga Europske komisije utvrditi ključne probleme na nacionalnim tržištima rada i sustavima obrazovanja te nametnuti reforme koje je potrebno provesti. Ponavljaju kako su strukturne reforme nužan preduvjet jačanja produktivnosti radne snage i uklanjanja zapreka otvaranju novih radnih mjesta. Poslodavci navode kako nužne reforme u području mobilnosti i zapošljivosti radne snage uključuju provedbu fleksisigurnost te poboljšavanje geografske mobilnosti i mobilnosti zanimanja kao i bolje povezivanje ponude i potražnje za vještinama. Napominju i kako će uzajamno priznavanje diploma i kvalifikacija pridonijeti jačanju prekogranične mobilnosti. Naposljetku, poslodavci kažu da poduzeća moraju ostati konkurentna. Drugim riječima, modernizacija sustava utvrđivanja plaća te reforme sustava socijalne skrbi moraju dovesti do jedinične cijene rada koja će biti konkurentna na globalnoj razini.