Hrvatska agencija za poštu i elektroničke komunikacije je u sklopu programa IPA 2007 dobila 700.000 eura za jačanje institucionalnih i administrativnih kapaciteta. Šef Delegacije Europske unije u Hrvatskoj Paul Vandoren izjavio je da su nastavili aktivno pratiti razvoj telekomunikacijskog tržišta neovisno o tome što je poglavlje 10. uspješno zatvoreno još 2008. godine.

“Hrvatska je napravila mnogo u razvoju telekomunikacijskog sektora, ali mala razina konkurencije na fiksnom tržištu i u segmentu širokopojasnog interneta su zabrinjavajuće. Trebat će veća politička volja da bi građani i tvrtke imali koristi od ta dva oblika komunikacije”, kaže Vandoren. Predsjednik Vijeća HAKOM-a Miljenko Krvišek nastavio je da je pomoć koju EU daje jačanju tržišnog regulatora važna. “Ipak, HAKOM svoje kapacitete gradi još kroz projekt elektroničke agencije gdje razvijamo nove usluge i ono najvažnije kroz vlastiti program razvoja sposobnosti”, naglasio je Krvišek.Dodaje da je cilj projekta, koji će završiti u rujnu, osuvremeniti HAKOM kako bi pružio kvalitetne informacije i omogućio svima da se koriste uslugama agencije. Krvišek kaže da je regulator do sada kroz šest projekata iz EU dobio ukupno 5,6 milijuna eura. Između ostalog naveo je program za jačanje kapaciteta Agencije za telekomunikacije CARDS 2004 zahvaljujući kojem su uspjeli napraviti nacrt aktualnog Zakona o elektroničkim komunikacijama.

“Kvaliteta tog zakona zaslužna je što se na telekomunikacijskom tržištu održalo tržišno natjecanje”, kaže Krvišek. Voditelj novog projekta u HAKOM-u Gerard Arendsen istaknuo je da im je cilj zadržati efikasno i održivo tržišno natjecanje. Pojašnjava da je prema posljednjim podacima u Hrvatskoj više od osam milijuna korisnika fiksne i mobilne telefonije. Dodaje da je tržište širokopojasnog interneta, koje je danas u gospodarskom smislu prioritet Europske komisije, počelo u Hrvatskoj znatnije jačati 2008. kad je broj korisnika brzog interneta premašio broj “dialup” korisnika. “Kriza se osjetila i na telekomunikacijskom tržištu, pa je tako lani elektroničko tržište u Hrvatskoj palo iako se broj korisnika povećao”, kaže Arendsen. Dodaje da će to biti jedan od budućih izazova regulacije među kojima su i jačanje prava potrošača te regulacija korištenja mreža nove generacije. “O tome još nije odlučeno, a bilo bi dobro da se to riješi što prije jer utječe na rast BDP-a”, zaključuje Arendsen.