EN DE

Ceh recesije platili mali trgovci

Autor: Božica Babić
21. ožujak 2011. u 22:00
Podijeli članak —

Veliki trgovci lani su otvarali trgovine i zapošljavali, dok mali trgovci zatvaraju objekte i otpuštaju radnike

Ceh recesije i u 2010. opet su skuplje platili mali trgovci obrtnici nego tvrtke iz velike konkurencije. Tako stoji u podacima koje iznosi Državni zavod za statistiku koji je objavio konačne podatke o prometu ostvarenom prošle godine na razini ukupne trgovine. Za razliku od velike konkurencije, koja je u segmentu trgovine na malo po konačnom obračunu za 2010. u odnosu na stanje evidentirano na kraju 2009. zabilježila samo pad prometa, trgovci obrtnici imaju negativne trendove, kako u prometu, tako i broju zaposlenih.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Obrtnici izgubili
Veliki trgovci, prema inventuri DZS-a, lani su otvorili 99 novih prodajnih objekata te zaposlili 972 osobe i s tim podacima pospješili svoje rezultate u odnosu na stanje koje su imali na kraju 2009. godine. Pad od svega 185 milijuna kuna na lani ostvarenih 106,8 milijardi kuna prometa, koliko su veliki trgovci imali u blagajnama na kraju prošle godine, s obzirom na golem broj nezaposlenih, ali i onih koji rade, a ne primaju plaću, doista ne svjedoči alarmantno stanje jer je riječ o razlici na godišnjoj razini od samo 0,2 posto. Istodobno su mali trgovci obrtnici u 2010. prema 2009. zatvorili 327 trgovina, otpustili 251 zaposlenika te zabilježili pad prometa od 230 milijuna kuna. Zna li se da je njihov ukupni lanjski promet dosegnuo tek 7,59 milijardi kuna, pad (2,9%) ima znatno veće posljedice na poslovanje obrtnika nego što lanjski rezultat ugrožava velike trgovce. Pad prometa kod obrtnika još je drastičniji mjeri li se učinkom ukupne distributivne trgovine. Obrtnici su imali promet u visini 9,89 milijardi kuna, što je manje čak devet posto prema rezultatu iz 2009. godine. Veliki trgovci su pak na razini distributivne trgovine ostvarili 241,39 milijardi kuna, odnosno 3,3 posto manje nego godinu dana prije. Posljednje tromjesečje, otkriva statistika, u segmentu trgovine na malo “očišćenom” od utjecaja trgovanja motornim vozilima i motociklima poguralo je potrošnju i dijelom popravio cjelogodišnji rezultat. Naime, prva dva tromjesečja lani su u spomenutoj skupini završena uz negativne trendove prema rezultatima koji su ostvareni u istom razdoblju 2009. godine.

Ceh recesije i u 2010. opet su skuplje platili mali trgovci obrtnici nego tvrtke iz velike konkurencije. Tako stoji u podacima koje iznosi Državni zavod za statistiku koji je objavio konačne podatke o prometu ostvarenom prošle godine na razini ukupne trgovine. Za razliku od velike konkurencije, koja je u segmentu trgovine na malo po konačnom obračunu za 2010. u odnosu na stanje evidentirano na kraju 2009. zabilježila samo pad prometa, trgovci obrtnici imaju negativne trendove, kako u prometu, tako i broju zaposlenih.

Obrtnici izgubili
Veliki trgovci, prema inventuri DZS-a, lani su otvorili 99 novih prodajnih objekata te zaposlili 972 osobe i s tim podacima pospješili svoje rezultate u odnosu na stanje koje su imali na kraju 2009. godine. Pad od svega 185 milijuna kuna na lani ostvarenih 106,8 milijardi kuna prometa, koliko su veliki trgovci imali u blagajnama na kraju prošle godine, s obzirom na golem broj nezaposlenih, ali i onih koji rade, a ne primaju plaću, doista ne svjedoči alarmantno stanje jer je riječ o razlici na godišnjoj razini od samo 0,2 posto. Istodobno su mali trgovci obrtnici u 2010. prema 2009. zatvorili 327 trgovina, otpustili 251 zaposlenika te zabilježili pad prometa od 230 milijuna kuna. Zna li se da je njihov ukupni lanjski promet dosegnuo tek 7,59 milijardi kuna, pad (2,9%) ima znatno veće posljedice na poslovanje obrtnika nego što lanjski rezultat ugrožava velike trgovce. Pad prometa kod obrtnika još je drastičniji mjeri li se učinkom ukupne distributivne trgovine. Obrtnici su imali promet u visini 9,89 milijardi kuna, što je manje čak devet posto prema rezultatu iz 2009. godine. Veliki trgovci su pak na razini distributivne trgovine ostvarili 241,39 milijardi kuna, odnosno 3,3 posto manje nego godinu dana prije. Posljednje tromjesečje, otkriva statistika, u segmentu trgovine na malo “očišćenom” od utjecaja trgovanja motornim vozilima i motociklima poguralo je potrošnju i dijelom popravio cjelogodišnji rezultat. Naime, prva dva tromjesečja lani su u spomenutoj skupini završena uz negativne trendove prema rezultatima koji su ostvareni u istom razdoblju 2009. godine.

Utjecaj prosinca
Proizlazi da je prošlogodišnja dobra turistička sezona u trećem kvartalu digla potrošnju za 1,9 posto prema rezultatu trećega kvartala iz 2009., dok su posljednja tri mjeseca 2010. ovom segmentu dala rast prometa od 1,3 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Obrtnici i ovdje imaju negativnije trendove, u zadnjem tromjesečju bilježe pad prometa od čak 8,5 posto, dok veliki trgovci imaju rast od 2,1 posto. Najveći pad prometa lani se dogodio sektoru maloprodaje koji se bavi informacijsko-komunikacijskom opremom. Prodaja te opreme lani je dosegnula tek 366 milijuna kuna, dok je godinu dana prije iznosila 498 milijuna, što je razlika od visokih 24,2 posto.




Autor: Božica Babić
21. ožujak 2011. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close