Mogućnost zaključivanja pregovora s EU do lipnja, kao što Hrvatska želi, otvorena je. Na Hrvatskoj je da poduzme sljedeće korake, poručio je šef Delegacije EU u Hrvatskoj Paul Vandoren s jučerašnje međunarodne konferencije u Hrvatskoj obrtničkoj komori “Obrtništvo u EU”.

Tražite svoje niše
Kako bi zemlju pripremili za jedinstveno tržište od pola milijarde ljudi, Vandoren ističe da tijela vlasti moraju osigurati pripremu administracije za povlačenje sredstava EU, a poduzetnicima i građanima nužno je, kaže on, osigurati informacije o pristupu Hrvatske EU. “U tom sam kontekstu iznenađen što od 2007. u Hrvatskoj nije provedena niti jedna značajna analiza gospodarskog učinka pristupanja EU”, kazao je Vandoren, napominjući da se u međuvremenu gospodarska situacija bitno izmijenila. Istraživanje i analiziranje bitno je po njemu i u definiranju tržišnih niša u kojima bi poduzetnici imali komparativne prednosti i mogu očekivati uspjeh s ulaskom u EU. Informacije poduzetnicima treba dati i o EU-standardima s kojima će se nakon ulaska u EU suočiti, a pripreme za to, kaže, trebale bi već početi. Veći napor na istraživanju tržišnih prilika treba po njemu dati i poslovna zajednica jer su koristi od EU veće od rizika.

Otvaranje tržišta
Rumunjska je nakon prijama povećala dotok inoulaganja sa 15 na 45 posto BDP-a, s time da je u trenutku završetka pregovora bio 35 posto. U Hrvatskoj je, pak, u rekordnoj 2008. ta razina bila tek 9%, kaže Vandoren. No, podsjetio je obrtnike da pristupanje EU može imati i negativne učinke na hrvatsku robnu razmjenu jer Hrvatska ima uvozne carine na znatan broj proizvoda iz trećih zemalja za koje EU nema ili su manje, što će Hrvatsku izložiti uvozu iz tih zemalja. Osim poštanskih i usluga prijevoza sve ostale usluge bit će liberalizirane od trenutka ulaska. Za novi zakon o suzbijanju sive ekonomije, sporan zbog detalja o susjedskim odnosima, nije imao puno kritike, već ističe nužnost jačanja “bijele” ekonomije.

Slovenci i mi

Hrvatska se koristi u području poduzetništva iskustvima Slovenaca, s kojima imamo komplementarne programe. No državna tajnica u Ministarstvu gospodarstva Tihana Kraljić uočava da su u predpristupnim programima oni imali učešće od tek 15 posto, dok Hrvatska daje 25-posto sredstava u IPA programima. Sloveniji je, inače, od 2007.- 2013. za poduzetništvo i konkurentnost na raspolaganju 581 milijuna eura.