Nekoć je bilo pitanje opstanka prisjetiti se gdje se može pronaći hrana dok se krećeš šumom i pokušavaš izbjeći sabljozubog tigra. Stoga je ljudski mozak evoluirao do stadija u ko jem uspješno pohranjuje podatke. No u posljednjih nekoliko stoljeća tehnolog ija , od Gutenbergovog tiskarskog stoja do Jobsovog iPada, obavlja zadatke umjesto nas. Možda to objašnjava zašto više ne pamtimo lozinke, telefonske brojeve ili zašto se ne možemo sjetiti gdje smo ostavili ključeve od automobila. I zašto čimpanze postižu bolje rezultate od ljudi na nekim testovima pamćenja. Srećom, neki stručnjaci naprednih nazora, a ponekad i oni koji gledaju unatrag traže načine kako poboljšati pamćenje. Uz malu pomoć njemačkog supermodela. U knjizi “Šetnja po mjesečini s Einsteinom: umijeće i znanost pamćenja svega” Joshua Foer piše: “Evolucija je programirala naš um da smatra dvije stvari posebno zanimljivima, pa stoga i pamtljivima: šale i seks, a naročito, čini se, šale o seksu”.

U Foerovom slučaju radilo se o tome da je naučio pamtiti opskurne činjenice i detalje njihovim povezivanjem s poznatim mjestima ili prostorijama, odnosno još uspješnije ukoliko ih je povezao s nekim smiješnim prizorom ili scenom koja mu golica maštu. Jedna od tih mentalnih slika bila je Claudia Schiffer u bačvi prepunoj svježeg sira. Ta tehnika pokazala se toliko uspješnom da je dovela Foera, koji se nije mogao sjetiti ni rođendana vlastite djevojke, u finale Američkog prvenstva u pamćenju 2006. godine, i to nakon samo godinu dana treniranja. Kako je to u The Timesu opisala Maureen Dowd, bilo mu je potrebno “tek nekoliko trikova i dobra erotska imaginacija”. Ta tehnika nije nova. Foerove tutore pamćenja nadahnuli su stari Rimljani i Petar iz Ravenne, talijanski pravnik koji je još u 15. stoljeću zapisao da “ako se želiš nečega brzo prisjetiti, pošalji na ta mjesta u pamćenju prizore najdivotnijihdjevica”. Osobe lošeg pamćenja i beznadno čednih umova morat će drugdje potražit i pomoć, naročito kako sve sta rija poslijeratna generacija postaje sve voljnija ulagati u izblijedjela sjećanja. Utipkajte u Google “pomoć pri pamćenju” i pojavit će se gomila savjeta, tehnika, seminara i bi ljnih pr ipravaka . Tehnika nazvana neurološka povratna informacija, predlaže korištenje računalne tehnologije za preusmjeravanje moždanih valova. Skupa je i kontroverzna, ali njezini zagovornici tvrde da “trajno unaprijeđuje pažnju, pamćenje, raspoloženje, kontrolu, bol, san i još mnogo toga”, piše The Times. Drugi je odbacuju. Wi l l ia m E . Pel ha m jr. , uprav itelj Centra za djecu i obitelj na jednom floridskom sveučilištu, rekao je The Timesu da je smatra “čistim šarlatanstvom”. Drugi način poboljšanja pamćenja puno više obećava. Znanstvenici iz Izraela i New Yorka ovog su mjeseca predstavili rezultate istraživanja koji pokazuju kako je pamćenje štakora poboljšano injekcijom PKMzeta, enzima za koji se vjeruje da je povezan s pohranom podataka. Unatoč uspjehu navedenih studija, službeno odobreni lijek za poboljšanje pamćenja još uvijek je stvar budućnosti, naglašavaju stručnjaci. U međuvremnu, postoji bolji način kako osvježiti sjećanje kod starijih osoba: nastavite raditi. Kako je The Times izvijestio prošle godine, istraživanje starijih osoba u Sjedinjenim Američkim Državama i 12 europskih zemalja pokazalo je da pamćenje znatnije slabi kod ljudi koji su otišli u prijevremenu mirovinu. Riječima Pabla Casalsa, virtuoza čelista koji je u dobi od 90 godina još uvijek pamtio skladbe: “Odlazak u mirovinu je istovjetan smrti.”

Komentare šaljite na nytweekly@nytimes.com

Kevin Delaney