Sport & biznis - SP 2026.
EN DE

Hrvatska još ne namjerava zabraniti izvoz pšenice

Autor: Božica Babić; Rato Petković VLM
17. ožujak 2011. u 22:00
Podijeli članak —

Od lanjske žetve Srbija je imala 500.000 tona pšenice viška, ali je zbog povećanog izvoza sada mora uvoziti

U Ministarstvu poljoprivrede ne namjeravamo uvoditi nikakve mjere zabrane izvoza pšenica iako dnevno pratimo razvoj situacije, kratko su nam poručili iz tog Ministarstva. Srbija je pak u svrhu očuvanja dovoljne opskrbljenosti tamošnjeg tržišta pšenicom i brašnom odlučila zabraniti izvoz ta dva proizvoda do nove žetve.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Pokupovali tajkuni
Takav potez tumači se zaštitom od ponašanja monopolista koji ne žele na tržište izaći sa zalihama koje bi zadovoljile potrebe i tako spriječili najavljeno povećanje cijene kruha na 1,36 eura za kilogram, što je dvostruko više od one koja je bila prošle jeseni. Zabrana je uvedena na zahtjev Udruge pekara koji su najavili povećanje cijena kruha za 30 posto ako domaće tržište ostane bez potrebnih količina pšenice i brašna. Također je zatraženo da se uvoz pšenice oslobodi carinskih pristojbi kako bi se stabiliziralo tržište. Dušan Petrović, novi ministar poljoprivrede, najavio je još niz drugih mjera jer je pšenica od žetve do sada poskupjela “nevjerojatno puno”. U stručnim krugovima se smatra da je vlada poduzela mjere s velikim zakašnjenjem tako da se stanje na tržištu ne može bitno popraviti. Od lanjske žetve Srbija je imala 500.000 tona viška pšenice, ali je zbog povećanog izvoza došla u opasnost da je ne bude dovoljno pa nije isključen njezin uvoz. Dosad je izvezeno 615.000 tona pšenice, što je za 115.000 tona više od plana. Formula za bolju opskrbu tržišta sastoji se u većem angažiranju Direkcije za robne rezerve, koja je u proteklom vremenu prilično zakazala, što je za posljedicu imalo da pojedine kompanije pokupuju najveći dio proizvedene pšenice, brašna, ulja i šećera.

U Ministarstvu poljoprivrede ne namjeravamo uvoditi nikakve mjere zabrane izvoza pšenica iako dnevno pratimo razvoj situacije, kratko su nam poručili iz tog Ministarstva. Srbija je pak u svrhu očuvanja dovoljne opskrbljenosti tamošnjeg tržišta pšenicom i brašnom odlučila zabraniti izvoz ta dva proizvoda do nove žetve.

Pokupovali tajkuni
Takav potez tumači se zaštitom od ponašanja monopolista koji ne žele na tržište izaći sa zalihama koje bi zadovoljile potrebe i tako spriječili najavljeno povećanje cijene kruha na 1,36 eura za kilogram, što je dvostruko više od one koja je bila prošle jeseni. Zabrana je uvedena na zahtjev Udruge pekara koji su najavili povećanje cijena kruha za 30 posto ako domaće tržište ostane bez potrebnih količina pšenice i brašna. Također je zatraženo da se uvoz pšenice oslobodi carinskih pristojbi kako bi se stabiliziralo tržište. Dušan Petrović, novi ministar poljoprivrede, najavio je još niz drugih mjera jer je pšenica od žetve do sada poskupjela “nevjerojatno puno”. U stručnim krugovima se smatra da je vlada poduzela mjere s velikim zakašnjenjem tako da se stanje na tržištu ne može bitno popraviti. Od lanjske žetve Srbija je imala 500.000 tona viška pšenice, ali je zbog povećanog izvoza došla u opasnost da je ne bude dovoljno pa nije isključen njezin uvoz. Dosad je izvezeno 615.000 tona pšenice, što je za 115.000 tona više od plana. Formula za bolju opskrbu tržišta sastoji se u većem angažiranju Direkcije za robne rezerve, koja je u proteklom vremenu prilično zakazala, što je za posljedicu imalo da pojedine kompanije pokupuju najveći dio proizvedene pšenice, brašna, ulja i šećera.

Pritisak tajkuna
Još prije lanjske žetve kupile su pšenicu po znatno nižoj cijeni i smjestile je u vlastita skladišta. Zbog rasta cijena u svijetu izvozna cijena je postala povoljnija pa su goleme količine izvezene. Smijenjeni ministar poljoprivrede Saša Dragin izjavio je kako je morao otići zbog pritiska tajkuna koje je okrivio za monopol.

Komentar

Sustavni propusti
Prema ocjeni Žarka Galetina, direktora Novosadske produktne burze koja je najveća u regiji za trgovinu robom, sadašnje nestašice pojedinih roba proizvod su sustavnih propusta koje je nemoguće brzo ispraviti. Galetin predlaže primjenu mehanizama, koji će ubuduće otkloniti opasnost od pojave nestašica koje uzrokuju drastično povećanje cijena i bitno ugrožavaju životni standard najsiromašnijih slojeva stanovništva u koje spada više od dva milijuna ljudi.

Autor: Božica Babić; Rato Petković VLM
17. ožujak 2011. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close