Novija dostignuća u istraživanju biološke osnove svijesti i duševnih poremećaja, kao i napredak u otkrivanju uzroka kognitivnih i neuroloških bolesti, postavljaju nove prioritete znanosti u 21. stoljeću – stoljeću uma. Svjetska inicijativa dviju organizacija, Dana Alliance for Brain Initiative i European Dana Alliance for Brain (EDAB), s ciljem promocije istraživanja i znanja o mozgu dobiva još veće značenje te je poprimila svjetske razmjere iz nekoliko razloga. Na prvom mjestu je spoznaja da je nemoguće naći ijedno pitanje vezano uz funkcioniranje ljudskog društva koje ne bi zahtijevalo biološki utemeljeno znanje o psihologiji, ponašanju i svijesti čovjeka, odnosima i komunikaciji među ljudima u društvu, kao i evolucijski utemeljeno znanje o tome što nas čini ljudima te kada i kako su nastala ta specifično ljudska obilježja.

Drugi je razlog porazna brojka od 35 posto sveukupnih troškova i opterećenja koje bolesti mozga u odnosu na druge bolesti uzrokuju u Europi. Ti podaci su 2004. godine dokumentrani u ‘Consensus Document on European Brain Research’, a iz tog dokumenta proizlazi da je ukupni trošak za bolesti mozga bio 386 milijardi eura. Ako se tome dodaju glavobolja i bolesti ovisnosti, trošak raste na 447 milijardi eura godišnje! Iz toga proizlazi i treći razlog, a to je potreba približavanja istraživanja kliničkoj primjeni i stvarnoj pomoći u postupku dijagnoze i liječenja duševnih i neuroloških bolesti i poremećaja, a takvim se pristupom danas bavi translacijska neuroznanost. Temeljem ovih postavki, Hrvatsko društvo za neuroznanost i Hrvatski institut za istraživanje mozga organiziraju od 14. do 20. ožujka Tjedan mozga, manifestaciju s desetogodišnjom tradicijom. Raspravljat će se o svim navedenim pitanjima, uz interdisciplinarni i integrirani prikaz od molekularne do sistemske razine, od organizacije mozga do socijalnih interakcija. I Europsko Vijeće za istraživanje mozga je, uz pomoć stručnih udruga, postiglo da Sedmi okvirni istraživački program EU (FP7) jasno ističe prioritet neuroznanosti i istraživanja duševnih poremećaja i neuroloških bolesti. Istodobno je istaknuta potreba poboljšanja kvalitete života ljudi s bolestima živčanog sustava. Uz sve navedene razloge za veće zanimanje društva za znanje o mozgu treba istaknuti i najveće izazove znanosti: odnos mozga i uma te pitanje genetske i evolucijske osnove specifično ljudskih funkcija, kao što su govor i svijest o samom sebi. Od 65 posto ljudskog genoma koji je povezan s razvitkom i ustrojstvom mozga, oko 30 posto je specifično za živčani sustav i među tim genima se krije moguća biološka šifra specifično ljudskih kognitivnih funkcija.

Izvor: www.stampar.hr

Neuroekonomija

Ponašanje ljudi kao kupaca ili potrošača
Neuroekonomija je relativno mlado područje koje uključuje različite grane neuroznanosti i ekonomije nastojeći, između ostaloga, objasniti pozadinu donošenja odluka i ponašanja ljudi kao kupaca-potrošača, npr. zašto ljudi percipiraju cijenu od 19,99 kuna kao značajno nižu od 20 kuna ili kako su osobine ličnosti i navike povezane s trošenjem. Neuroekonomija proučava i motivacijska stanja, što je važno područje istraživanja povezano sa zapošljavanjem i razvitkom ljudskih potencijala.