Potrošnja je ponovno ojačala, no mnogi su kraj krize dočekali s novim stavom, to jest željom da im proizvodi potraju. Ne može se reći da će to biti jedna od priča iz prošlosti, kao ona o generaciji koju je zadesila Velika depresija, kad su držali pretpotopno posuđe i čuvali konzerve dok poklopac ne bi zahrđao.

No, kako se barem zasad čini, mnogi pripadnici ovog konzumentskog društva sve će manje bacati ono što kupuju. Naime, pokazalo se da čitav niz proizvoda, kao što su automobili, telefoni, računala, čak i šamponi i zubne paste, danas ima nešto duži životni ciklus i potrošnja im duže traje. U velikom se broju slučajeva radi o razlici o čak nekoliko mjeseci, no ekonomisti i potrošači smatraju da će takav trend potrajati i kad ne bude krize jer je recesija tako snažno utjecala na sve. Međutim, drugi stručnjaci i povjesničari smatraju da će se s povratkom mogućnosti kreditiranja i potrošnje vratiti i želja za robnim markama, modom i novitetima koja će nadjačati praktičnost. Što se tiče televizora, pobošljanja modela više se ne lansiraju tako često, a jedini je razlog taj što je velik broj ljudi u posljednjih nekoliko godina pohrlio kupiti modele s ravnim ekranom. U proizvodnom je ciklusu nastupilo zatišje, a ne mora značiti da je ista sudbina zadesila i potrošače. No, u nekim važnim kategorijama ima pomaka. Prema podacima tvrtke Polk, koja se bavi ispitivanjem trendova na automobilskom tržištu, novi rekord potrošača u Americi u korištenju novih automobila jest 63,9 mjeseci, što je 4,5 mjeseca više nego prošle godine i 14 posto više nego na kraju 2008. godine. Što se tiče rabljenih automobila, zabilježen je još jedan rekord pa vozači rabljeni automobil u prosjeku voze 52,2 mjeseca.

Osim toga, stručnjaci tvrde da Amerikanci u prosjeku svakih 18 mjeseci kupuju novi mobilni telefon, a prije samo nekoliko godina radilo se o 16 mjeseci. Prijenosna računala traju im u prosjeku 4 godine i 4 mjeseca, jedan mjesec dulje nego prije godinu dana, iako se ta brojka polako povećavala već od 2000. godine. Potrošači se stvarno trude iscijediti i zadnju kap iz kućanskih proizvoda, kaže, Ali Dibadj, analitičar u tvrtci Sanford C. Bernstein, tvrtke koja se bavi istraživanjem ulaganja i radi za velike tvrtke kao što su ColgatePalmolive i Clorox. “Iscijede i najmanju kapljicu šampona”, kaže Dibadj te napominje da se prema financijskim izvještajima velikih tvrtki vidi da ljudi štede i na britvicama, deterdžentu i pasti za zube. “Potrošači se stvarno trude štedjeti što više.” Nancy Koehn, profesorica na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta Harvard te povjesničarka potrošačkog ponašanja, sigurna je da će promjena u najmanju ruku duže vrijeme potrajati. Kaže da takva promjena ponašanja na nastaje samo uslijed uzdrmanog gospodarstva, već i uslijed stava da ih veće institucije, kao što su vlada i vodeće korporacije, neće moći spasiti u vrijeme krize.

“Nećemo se vratiti u vrijeme naših baka, koje su nam pričale kako su sve čuvale i pažljivo koristile, no pomalo ćemo se kretati prema takvom stavu”, kaže profesorica Koehn. “No, ovo danas tek su naznake tako nečeg.” Za Walta Truelsona, konzultanta iz Portlanda u Oregonu, to će značiti promjenu ljubavnog odnosa između njega i automobila, naročito Jaguara. Obično bi svake ili svake druge godine kupio novi ili malo vožen Jaguar, no automobil koji trenutno vozi, model iz 1999. godine u tamno zelenoj boji, ima već četiri godine. “Vozit ću ga dokle god bude htio upaliti”, kaže. Također se prije 18 mjeseci prebacio na telefonsku potrošnju po minuti, što mu je znatno povoljnije od mjesečne. Kaže da se djelomično promijenio zato što mu je u krizi opao opseg posla, ali i zato što uočava da je neprestana želja za novim stvarima donekle ugasla. “Vjerojatno se promijenio sustava vrijednosti.”

Matt Richtel