U Državnom odvjetništvu potvrdili su da njihovi građansko-upravni odjeli u posljednje vrijeme dobivaju određen broj upita državnih tijela i javnih poduzeća za koji zapravo DORH nije nadležan dati pravno mišljenje. No trenutno se ne može doznati više detalja, konkretnih primjera pa ni broj upita nakon što je novo vodstvo Hrvatske udruge poslodavaca u razgovorima s Vladom potegnulo to pitanje zbog stvaranja prepreka gospodarskom razvoju i blokiranih poslova. Ne postoji ni praksa da se DORH u godišnjim izvješćima očituje o broju slučajevima koji su zbog njegove nenadležnosti završili “odbacivanjem” iako bi to za 2010., zbog protukorupcijskih istraga, moglo biti znakovito. Poslodavci pak procjenjuju da je DORH zatrpan upitima, a zbog sporosti i blokada procedura odlučivanja HUP se požalio Vladi te ishodio da posreduje u organiziranju sastanka. Glasnogovornica DORH-a Martina Mihordin kaže da DORH nije u mogućnosti reći koliko je takvih upita te koliko inače traju takvi postupci.

‘Nismo zatrpani’
“Ne raspolažemo točnim brojem navedenih upita, ali svakako se ne radi o tako velikom broju da bi nadležni odjel DORH-a bio zatrpan njima”, kazala je Mihordin. Potvrdila je i da DORH ima izvjestan problem s tim, rekavši da nije nadležan davati mišljenje za “svaku sitnicu” te je skrenula pozornost na odredbe Zakona o DORH-u i posebnih propisa kojima je utvrđena njegova nadležnost za davanje pravnih mišljenja. Poznata je pak činjenica da DORH godišnje zaprima nekoliko tisuća upita koje rješava davanjem pravnog očitovanja. Taj broj kontinuirano raste jer ministarstva i ostala tijela državne i lokalne uprave sve češće traže pravno mišljenje zbog zakonitosti i pravne valjanosti konkretnih poslova koje namjeravaju poduzeti. To ne čudi s obzirom na širok raspon ovlasti koje Državno odvjetništvo ima zbog zaštite državne imovine i izbjegavanja potencijalnih sudskih sporova, a prema Zakonu o DORH-u on mora imati priliku na postavljeni upit očitovati se u svim slučajevima raspolaganja državnom imovinom, ali i u nizu ostalih slučajeva koji su propisani posebnim zakonima. Tako je propisana zakonska obveza pribavljanja pravnog mišljenja DORH-a prije sklapanja određenih vrsta ugovora za zakupe i koncesije, i to u zakonima o poljoprivrednom zemljištu, šumama, lovstvu te prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo. Preklani se broj upita popeo na rekordnih 7728 i za 25% nadmašilo stanje iz 2008. U tom je svjetlu i te kako zanimljivo pitanje koliko je zapravo sličnih upita – s osnovom i bez nje – ukupno upućeno DORH-u 2010. jer je ta godina nadmašila prethodne i brojem i veličinom protukorupcijskih istraga. Prema ocjenama poslovnih krugova, kampanja borbe protiv korupcije ipak je paralizirala sposobnost odlučivanja u javnom sektoru pa se mnogi pokušavaju zaštititi od rizika pribavljanjem DORH-ova mišljenja i kad ono nije potrebno.

Ništa od sastanka
Sastanak hupovaca s glavnim državnim odvjetnikom Mladenom Bajićem i njegovim suradnicima u DORH-u, kako stoje stvari, neće biti. Takav rasplet potvrdio je Ivan Ergović, predsjednik HUP-a, objašnjavajući da to iščitava iz priopćenja kojim se oglasio ravnatelj USKOK-a Dinko Cvitan.