Strani ulagači u gradnju vjetroparkova u Srbiji žele investirati 1,5 milijardi eura. U tome ih, međutim, ometa komplicirana zakonska regulativa, smatra Maja Turković, predsjednica srpske udruge za energiju vjetra, uz napomenu kako je to razlog zašto Srbija spada u tri europske zemlje u kojima još nijedan vjetrogenerator nije priključen na distribucijsku mrežu.

Zajamčena cijena struje
U tijeku je gradnja samo jednog vjetroparka, i to u Inđiji, ali su mogućnosti daleko veće s obzirom na to da Srbija spada u zemlje s velikim potencijalom za proizvodnju struje iz vjetra. Ulagači traže jedino pravnu sigurnost i osiguranu cijenu struje proizvedene vjetrenjačama. Kao glavna smetnja navode se vladini propisi prema kojima sami investitori trebaju ulagati u gradnju infrastrukture, dok ulagači smatraju da je to posao za državu pa poslovne banke ne žele odobravati kredite za tu namjenu. Osim toga da bi se dobila građevinska dozvola, potrebna su četverogodišnja ispitivanja, što je predugo razdoblje da bi se ulagači upustili u taj posao. Marco Crandal, iz kompanije Continental Wind, ističe kako je ta tvrtka spremna “već sutra” početi ulagati u gradnju vjetroparkova, čim vlada pojednostavi regulativu. Investitori pokušavaju “natjerati” vladu da ubrza izmjenu propisa tako da se očekuje intenzivnije ulaganje u proizvodnju obnovljivih izvora energije. Sa 1,5 milijardi eura moguće je sagraditi vjetroparkove koji bi godišnje proizvodili tisuću megavata struje, što je više od jedne termoelektrane na ugljen. Za gradnju vjetroparka zainteresiran je i Miodrag Kostić, najveći domaći proizvođač šećera, koji već godinu dana čeka na dozvolu vlasti da skupa s talijanskim investitorom počne gradnju vjetroparka u okolici Vršca. U Srbiji, prema ocjeni Maje Turković, postoje tri geografska područja pogodna za gradnju vjetroparkova. To su Banat u Vojvodini, Pomoravlje i Negotinska krajina. Jedan stup s krakom elipse od 50-ak metra može proizvoditi tri megavata struje, što znači da bi mogla početi gradnja više od 300 stupova na raznim lokacijama.

Najmanje 500 radnika
Uložena sredstva mogu se prodajom struje po postojećim cijenama vratiti za 12 godina. Za proizvodnju struje iz snage vjetra veliko zanimanje pokazuju lokalne vlasti iz pojedinih dijelova zemlje jer bi se tako omogućilo zapošljavanje najmanje 500 radnika.

Alijansa

Korist za lokalne sredine
Prema riječima Violete Janković iz Nacionalne alijanse za lokalni ekonomski razvoj (NALED), gradnja vjetroparkova predstavlja veliku priliku za razvoj lokalnih sredina u Srbiji. Osim koristi od “greenfield” investicija ti krajevi u susjednoj državi imali bi koristi od zapošljavanja radnika u gradnji infrastrukture.