U HUP novostima pravni će tim HUP-a iz broja u broj odgovarati na različite pravne te druge upite svojih članica, ali i drugih hrvatskih poduzeća. Za neka pitanja na koja pravni tim ne bude imao odgovor potražit će savjete kod odgovarajućih državnih tijela ili stručnjaka. Svoje upite možete slati e-poštom na admira.ribicic@hup.hr, odnosno faks-uređajem na broj 01/4897-556.

Raspored radnog vremena u tvrtki
Radno vrijeme je razdoblje u kojem je radnik obvezan obavljati poslove, odnosno u kojem je spreman (raspoloživ) obavljati poslove prema uputama poslodavca, na mjestu gdje se njegovi poslovi obavljaju ili drugim mjestima za rad koje odredi poslodavac. Slijedom toga poslodavac ima obvezu rasporediti radno vrijeme radnika, što je i propisano čl. 46. st. 1. Zakona o radu (NN 149/09), ako dnevni i tjedni raspored radnog vremena nije određen propisom, kolektivnim ugovorom, sporazumom poslodavca i radnika najmanje tjedan dana unaprijed, osim u slučaju hitnoga prekovremenog rada. Prema prijašnjem Zakonu o radu (NN 137/04), ako je poslodavac propustio to učiniti (obavijestiti radnike o rasporedu ili promjeni rasporeda radnog vremena), nije bilo prekršajne sankcije, dok prema novom Zakonu o radu, točnije čl. 294. st. 1. t. 26., poslodavac čini najteži prekršaj kažnjiv od 31.000 do 60.000 kuna, a za odgovornu osobu je propisana kazna od 7000 do 10.000 kuna.

Korištenje stanke ovisno o punoljetnosti radnika
Zakon o radu razlikuje način korištenja stanke za punoljetnog radnika od korištenja stanke za maloljetnog radnika. Punoljetni radnik koji radi najmanje šest sati dnevno ima pravo na odmor (stanku) od najmanje trideset minuta, dok maloljetni radnik koji radi najmanje četiri i pol sata dnevno ima pravo na stanku od najmanje trideset minuta neprekidno. Prema tome maloljetni radnik mora koristiti stanku u neprekidnom trajanju od trideset minuta, dok punoljetni radnik može koristiti stanku odjednom ili više puta, ali u okviru trideset minuta. I dalje se vrijeme odmora (stanke) ubraja u radno vrijeme. Sam način korištenja stanke uređuje se kolektivnim ugovorom, sporazumom sklopljenim između poslodavca i radničkog vijeća, odnosno sindikata, ili ugovorom o radu. Skrećemo pozornost na to da, ako poslodavac radniku ne omogući korištenje stanke, čini teži prekršaj kažnjiv po čl. 293. st. 1. t. 11. Zakona o radu (NN 149/09).

Ivan Sarić, dipl. iur. pravni savjetnik

Postupanje poslodavca s radnom knjižicom
Kako je određeno člankom 291. Zakona o radu, radna knjižica je javna isprava koju radnik na dan početka rada predaje poslodavcu, koji ju je dužan čuvati zajedno sa svim drugim dokumentima vezanim za radni odnos određenog radnika. Poslodavac je dužan radniku vratiti radnu knjižicu nakon prestanka ugovora o radu, a ako to nije u mogućnosti učiniti (na primjer radnik se nakon prestanka ugovora o radu ne odaziva na pozive poslodavca i ne dođe po radnu knjižicu), onda je poslodavac dužan radnu knjižicu dostaviti uredu državne uprave u županiji, odnosno uredu Grada Zagreba nadležnom za poslove rada, a prema mjestu prebivališta radnika. Ako je mjesto prebivališta radnika nepoznato (na primjer vratila se preporučena pošiljka s naznakom “nepoznat”), onda će poslodavac radnu knjižicu dostaviti u ured nadležan za poslove rada nadležnom prema mjestu izdavanja radne knjižice. U svakom slučaju poslodavac je dužan nakon prestanka radnog odnosa radnu knjižicu ili vratiti radniku ili dostaviti nadležnom uredu za rad. Jako je bitno da poslodavac postupi sukladno navedenoj odredbi jer je ne vraćanje knjižice jedan od najtežih prekršaja poslodavca za koje može kao pravna osoba dobiti kaznu od 61.000 do 100.000 kn, te dodatno kao fizička osoba i odgovorna osoba u pravnoj osobi 7000 do 10.000 kn. Naravno poslodavac je dužan radniku i prije vratiti radnu knjižicu na njegov pisani zahtjev, a radnik je dužan voditi računa da u radnu knjižicu unese sve bitne promjene (promjena prezimena, stručna sprema).
Nataša Novaković, pravna savjetnica