Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske, u suradnji s Ministarstvom pravosuđa, Transparency Internationalom Hrvatska i Regionalnim programom vladavine prava za jugoistočnu Europu njemačke Zaklade “Konrad Adenauer”, 18. veljače 2011. u Zagrebu je organizirao međunarodnu konferenciju pod nazivom “Transparentnošću i otvorenim upravljanjem protiv korupcije”.

Ciljevi konferencije bili su predstaviti široj javnosti dosadašnja postignuća i poduzete mjere u području jačanja transparentnosti i otvorenosti u radu tijela javne vlasti u Hrvatskoj, upoznati se s iskustvima Europske unije u provedbi Europske inicijative za transparentnost te otvoriti raspravu o mogućoj suradnji svih društvenih aktera u ovome području, što je vrlo važno za uspjeh antikorupcijske politike u Hrvatskoj. Na panelu “Transparentnost i otvoreno upravljanje na lokalnim razinama: iskustva Hrvatske i zemalja EU” sudjelovala je predstavnica HUP-a Maja Pokrovac, direktorica granskih udruga. Na panelu je potvrđena prisutnost poticanja sustavne primjene Kodeksa savjetovanja sa zainteresiranom javnošću, koji proizlazi iz ciljeva i mjera Nacionalne strategije stvaranja poticajnog okruženja za razvoj civilnog društva od 2006. do 2011. i pripadajućega Operativnog plana provedbe kao i mjera Akcijskog plana uz Strategiju suzbijanja korupcije. Na panelu je istaknuta činjenica da se konzultacije s dionicima u društvu odvijaju na samom kraju procesa pripreme propisa, znači kada je pojedini prijedlog zakona već pripremljen, a ne na početku tog procesa kada je nužno promišljanje o cilju koji se propisom želi ostvariti i učincima kao što su fiskalni, ekonomski, socijalni i okolišni koje će imati na poslovne i druge subjekte te društvo u cjelini. HUP podržava spremnost državnih i javnih institucija na poduzimaju djelotvornih mjera savjetovanja s ostalim dionicima u društvu koje je ključno u okruženju gdje nedostaje javni dijalog i partnerski odnos.

Nužna je podjela odgovornosti između predlagatelja zakona i predstavnika javnosti jer smo svjedoci loše prakse nedostatka konsenzusa, prekratkih rokova, nedostatka praćenja primjene i poboljšanja, nerazumnih rokova provedbe te neusklađivanje propisa za određeno područje. Samo partnerski pristup pripremi propisa uz pravovremeno uključivanje gospodarstva i ostalih dionika u društvu rezultirat će provedivim zakonima koji smanjuju negativne posljedice za gospodarstvo i potrošače kao što su korupcija i niži gospodarski rast. Kvalitetan zakonodavni sustav stimulira poslovno okruženje i potiče ekonomski razvoj, a posebice pomaže kvalitetnijem investicijskom okruženju te smanjuje troškove provedbe propisa uz istodobnu zaštitu građana, radnika, potrošača, tvrtki i okoliša. Gospodarstvo želi poslovati odgovorno i sustavno raditi na implementaciji praksi društveno odgovornog poslovanja, ali zakonodavni okvir mora biti poticajan i stvoriti okruženje u kojem se odgovorno poslovanje primjereno vrednuje. Kao primjer se ističe program “bolje regulacije” koju provodi EU u ostvarivanju ciljeva najkonkurentnijega gospodarstva na svijetu i Akcijski plan usvojen 2007. radi smanjivanja troška od 25% do 2012. godine. Na razini cijele Europske unije smanjivanje administrativnog tereta dovodi do povećanja BDP-a za 1,3% i produktivnosti rada od 1,6%, s tim da je kod novih članica taj iznos i bitno veći. Akcijski plan je postigao i veći cilj od 31%.