Unutar 15-ak dana koliko je prošlo od izbora Ivana Ergovića za predsjednika Hrvatske udruge poslodavaca HUP se u dijelu javnosti u odnosu na Vladu počeo percipirati kao udruga koja s Vladom sve više komunicira, i to vrlo otvoreno i konstruktivno. Takav dojam u jednoj mjeri je proizašao iz Ergovićevih prvih istupa u javnosti u kojima je posebno podcrtao kako poslodavci imaju sve manje vremena i kako je nužno odmah započeti s promjenama i konkretninm aktivnostima. Sam Ergović uopće ne želi da se o HUP-u razgovara kao oponentu ili zagovorniku Vlade. Jednostavno smatra da je u tom segmentu jedina poželjna pozicija poslodavaca da budu konstruktivan partner. Jednako tako Ergović smatra pretjeranim i posve neutemeljenim ocjene kako je sa svojim prvim istupima na određeni način kritizirao dosadašnje djelovanje Udruge. Ponavlja kako za takve interpretacije nema osnove jer je riječ o Udruzi kojoj se on kao poduzetnik pridružio već u njezinim začecima te da u potpunosti podržava i zalaže se za sve što HUP već godinama dogovara sa socijalnim partnerima, osobito s Vladom. Nedavno predstavljena HUP-ova platforma “Novi hrvatski dogovor” bit će, najavljuje, temeljni dokument na kojem će počivati i njegovo djelovanje.

Kakve promjene u djelovanju HUP-a se očekuju?
Bit ćemo još aktivniji u traženju ispunjenja zahtjeva prema Vladi. Smatramo da treba biti još više razgovora, a očekujemo i da GSV konačno ponovno profunkcionira kao tijelo preko kojeg socijalni partneri artikuliraju svoje interese. HUP će doista pokušati, kako smo to i iznijeli u našoj platformi, definirati nekoliko ključnih poteza koje smatramo da Vlada treba povući kako bi osigurala uvjete za funkcioniranje gospodarstva i na tome ćemo inzistirati.

Hoćete li promijeniti odnos prema sindikatima?
Mislim da će komunikacija općenito biti drukčija jer je situacija sve teža iako sa sindikatima koji djeluju u privatnom, odnosno realnom sektoru poslodavci manje-više dobro komuniciraju jer je puno zajedničkih interesa. S druge strane sindikati javnog sektora postaju sve svjesniji da ni oni ne mogu biti zaštićeni u mjeri u kojoj su to bili dosad jer je svakim danom na ulici sve više ljudi i da ni njima rigidan Zakon o radu ne ide u prilog. Mislim da je doista zadnji trenutak da se poslodavci i sindikati i Vlada, pa i političke stranke i sam predsjednik nađu na istoj strani i dogovorom pokušaju definirati izlaz iz krize.

Potencijalna radikalizacija političke scene, protesti, izbori, sve to zapravo gospodarstvu ne ide na ruku. Što mislite o tome?
Mogu vam odgovoriti primjerom: u jednom poznatom zagrebačkom hotelu su mi rekli kako im se događa da im gosti zbog prosvjeda otkazuju najavljene dolaske. To znači štetu za poslovni subjekt i signal je kako nikakva nesigurnost gospodarstvu ne odgovara. HUP zato doista misli da se problemi trebaju rješavati kroz institucije i za to ćemo se zalagati. Nismo bez razloga kao jedan od preduvjeta za pomak u našoj platformi istaknuli važnost kulture dijaloga. Ne zanima nas više prepucavanje, bilo stranačko, bilo interesno.

Doista mislite da je moguće postići dogovor o ‘višim’ ciljevima? Što vam na to kažu u strankama? Bi li one bile spremne na to?
Postojeći način djelovanja doveo je do ovoga gdje smo sada. Ako većina shvati da je to dobro i potrebno, valjda će to prihvatiti i svaka odgovorna stranka. Uostalom, glasači će im na izborima reći što o tome misle. Osim toga nije riječ o kulturi dijaloga do izbora, nego upravo suprotno – i nakon izbora, barem kada je riječ o nekim najvažnijim ciljevima, posebno kada je riječ o izvlačenju gospodarstva iz teškoća. Pa i riječ je o dogovoru koji dobitak/gubitak izbora neke političke opcije ne bi poništio, nego bi se na njemu nastavilo čime bi se dobio prijeko potreban kontinuitet.

Kako ćete inicirati dogovor? Okupit ćete ih sve za istim stolom ili ćete pojedinačno razgovarati pa arbitrirati?
Jedan su način razgovori sa svim političkim strankama, drugi su razgovori sa socijalnim partnerima kroz GSV, ali i mimo njega, a u tome nam svakako u ulozi moderatora može pomoći predsjednik.

Nemate baš puno vremena za dogovor?
To se slažem i doista je vrijeme da se to promijeni.

Koji bi potez prvi rezultirao pozitivnim pomakom? Smatrate li da su razgovori o cijenama prehrambenih proizvoda koje je inicirala Vlada model koji će ostvariti promjene?
Mislim da nije. Vlada treba stvoriti pretpostavke i urediti odnose da funkcionira tržišno gospodarstvo za koje smo se opredijelili prije 20 godina, a ne arbitrirati između pojedinih sudionika na tržištu. To nije primjereno, a i ne vodi ničemu. Još nismo vidjeli da je država potegla poteze kojima bi stvarno olakšala funkcioniranje gospodarstva.

Građevinska industrija

‘Povjerenje investitora gradi se poštivanjem obveza, kvalitetom izvedbe i dobrom komunikacijom’

promo

HEP – čuvar industrijske kulturne baštine Hrvatske

Što ćete raditi kao predsjednik HUP-a?
Prije svega mislim da treba bitno poboljšati imidž poduzetnika i poduzetništva u društvu i da naša uloga u tome mora biti još jača nego do sada. S druge strane kontinuitet našeg rada i ključnih poruka sadržan je u našoj plaformi na čijem ćemo oživotvorenju inzistirati. Jasno je da će moj način djelovanja biti drukčiji nego mojih prethodnika.

U kojem dijelu?
Već sam i rekao kako ću nastojati potaknuti članove da više istupaju po temama koje su od njihova interesa. Mene je za ovu funkciju kandidirala udruga Cro industrija, a kako i ja dolazim iz toga sektora, očito je da misle da im mogu više pomoći. Nema bogatog društva bez proizvodnje i industrije, a ona je u Hrvatskoj od 1990-ih prepolovljena, i to primarno zbog politike deindustrijalizacije i naglasku na uvozu. Turizam je, primjerice, dobrodošla grana, ali on može samo biti zaslađivač, nikako spas. Doista mislim da industrija treba postati osnova razvoja pa je jedan od vrlo konkretnih naših zahtjeva prema Vladi da se konačno stvore pretpostavke za ulaganje u industriju. Nije nikakva tajna da su uvjeti u kojima rade naši industrijalci daleko lošiji od onih u okruženju, od neregulirane energetske strategije do rigidnoga radnoga gospodarstva. Primjerice, nigdje na svijetu cijena plina za građane nije jeftinija od onoga za gospodarstvo. Svima je jasno da država treba preko energije prestati voditi socijalnu politiku jer time nitko ne dobiva. Gube se radna mjesta zbog nekonkurentnosti i samo se stvaraju novi socijalni slučajevi umjesto da se promjenom energetske politike stvaraju uvjeti da ljudi rade i nisu socijala.

Mislite da je to moguće promijeniti?
To je nužno, ne zato što se to nama u gospodarstvu prohtjelo, nego zato što nije moguće održavati jer nam ruši konkurentost. Tu se vidi kako se ne vodi briga o gospodarstvu.

Je li istina da animirate poduzetnike koji nisu u HUP-u da se aktiviraju i angažiraju u radu poslodavaca?
Što je u tome loše? Pa to i je uloga HUP-a na kojoj stalno radimo i zbog koje je HUP jako narastao posljednjih godina. Osim toga i mene zovu ljudi i žele se angažirati.

Mislite li da ih kriza na to potiče i da vide HUP kao mjesto za borbu za svoje interese?
Mislim da doista smatraju da bi preko HUP-a mogli artikulirati svoje probleme.

Je li to razlog zbog kojeg ste se angažirali?
Da, vraćam se kada treba. Naime, moj dolazak svi tumače kao da sam se jučer priključio udruzi, a ja sam u dva sam mandata već bio predsjednik Vijeća članica te dvije godine i član Izvršnog odbora i moje iskustvo u HUP-u nije od jučer.