Imovinsku korist ostvarenu u zoni sive ekonomije država će uskoro početi oduzimati. Takvu sankciju predviđa, naime, prijedlog Zakona o zabrani i sprječavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti kojeg će tijekom ožujka Vlada staviti u hitnu proceduru.

Riječ je o propisu predviđenom programom gospodarskog oporavka kako bi se obuzdalo poslovanje u ilegali, fušu ili na crno, a čiji udio prema posljednjim istraživanjima Svjetske banke iznosi čak 35 posto BDP-a. Analitičari tvrde da je uvođenjem “kriznog” poreza taj problem eskalirao, posebice u sektoru malog i srednjeg poduzetništva. Iako je rad na crno kažnjiv po nizu propisa, Ministarstvo gospodarstva prihvatilo je inicijativu Hrvatske obrtničke komore koja već deset godina traži poseban zakon za suzbijanje sive ekonomije, po uzoru na većinu zemalja Europske unije. Prijedlogom zakona koji je pripremila radna skupina koju su uz ministarstva gospodarstva i pravosuđa činili i predstavnici HOK-a, Hrvatske gospodarske komore, Hrvatske udruge poslodavaca i sindikata, oduzimanje dobiti stvorene nelegalnim radom najstroža je kazna. Predviđa se i uvođenje kazni za osobe koje obavljaju obrt bez obrtnice ili upisa u sudski registar. Državni inspektori, koji će među ostalim biti zaduženi za provedbu ovog zakona, imat će ovlasti ulaska u kuće i ostale objekte za koje dobiju dojave da se u njima obavljaju “sive rabote”, a za što po dosadašnjim zakonima nisu imali osnove.

Zakonom se predviđa sankcioniranje pravnih i fizičkih osoba za koje se utvrdi da rade bez registracije, nemaju uvjete za rad ili imaju zabranu obavljanja djelatnosti. Iznimka može biti jedino rad za vlastite potrebe, rodbinska ili susjedska pomoć, te volontiranje i rad na otklanjanju posljedica prirodnih i drugih nesreća, a u prijedlogu zakona precizno su određeni takvi odnosi. Inspektori će dobiti ovlasti hitnog pečaćenja objekata, uređaja i opreme za rad koju su takve osobe koristile, a najkasnije u roku dva dana od obavljanja nadzora. Za razliku od zakona o općem upravnom postupku, ovaj zakon inspektorima će omogućiti postupak pečaćenja i bez rješenja u pismenom obliku. Zbog nužnosti brzog djelovanja omogućit će se obavljanje neregistrirane djelatnosti pečaćenjem već temeljem usmenog rješenja u zapisniku.

Sankcioniranje nelegalnog rada uključuje novčane kazne u rasponu od 3 do 50 tisuća kuna, oduzimanje predmeta korištenih ili nastalih u takvom obliku rada, te imovinske koristi ostvarene kršenjem zakona. Sankcioniranje će obuhvatiti i one koji omogućuju obavljanje neregistriranog rada, točnije oglašivačkim društvima koje u tisku, te putem televizije, radija i drugih medija reklamiraju osoba i poslove koji su neregistrirani. Konkretno, za sve oglase koji uključuju ponudu roba ili usluga, oglašivači moraju dobiti potvrdu registracije i identiteta pravne ili fizičke osobe. Svoj OIB, primjerice, morat će dati i osobe koje iznajmljuju stan, nude usluge čuvanja djece, čišćenja ili građevinskih i drugih radova. “Nakon razmatranja više prijedloga i argumenata za i protiv, stručna radna skupina zaključila je kako je prihvatljivije rješenje ne navoditi u zakonu ili podzakonskim aktima liste zanimanja, već je nužno odrediti uvjete pod kojima se neregistrirana djelatnost smatra zabranjenom, a to je svaka djelatnost koja nije upisana u neki službeni registar, kako bi sve djelatnosti bile u izjednačenom položaju”, ističu u HOK-u.

Iako se iz redova gospodarstvenika tražilo i uvođenje kazni za one koji usluge i proizvode nelegalnih poduzetnika koriste i kupuju, zasad to nije ušlo u nacrt zakonskog prijedloga. Nacrt prijedloga Zakona ograničen je samo na dio koji do sada propisima nije bio uređen, a obrtnicima je zadavao najviše problema, a to je neregistrirano obavljanje djelatnosti”, ističu u HOK-u. U Sabor će prijedlog ići po hitnom postupku, a na snagu bi trebao stupiti odmah po donošenju i objavi u Narodnim novinama, što je izvedivo već do ljeta.

Zakon predviđa kazne od 3000 do 50.000 kuna

ako pravna osoba obavlja djelatnost koja nije upisana u sudski registar
ako fizička osoba obavlja djelatnost koju nije registrirala kod nadležnog tijela ili prijavila poreznoj upravi
ako pravna ili fizička osoba nema zakonom propisane akte o ispunjavanju uvjeta za obavljanje registrirane djelatnosti
ako pravna ili fizička osoba obavlja djelatnost unatoč zabrani obavljanja djelatnosti

Iznimke koje neće podlijegati kažnjavanju
rad za vlastite potrebe
rodbinska pomoć
susjedska pomoć
volontiranje

promo

Hrvatska digitalizirala sustav prijevoza opasnih tvari

PRIMOPREDAJA

Dostava kakvu poznajemo ubrzano se mijenja: DHL je već krenuo