Sport & biznis - SP 2026.
EN DE

Menadžeri spas vide u ruskim ulaganjima i održivom turizmu

Autor: Božica Babić
03. ožujak 2011. u 22:00
Podijeli članak —

Pejković smatra da se zbog cijene rada treba okrenuti digitalnoj ekonomiji, a Majetić ulaganju u obrazovanje

Kako će Hrvatska gospodarski izgledati 2020. godine? Odgovor na to pitanje pokušali su na Zagrebačkoj školi ekonomije i managementa dokučiti sudionici panela “Perspektive razvoja i izazovi novog desetljeća, Hrvatska 2020.” Na panelu pod medijskim pokroviteljstvom Poslovnog dnevnika sudjelovali su Vladimir Preveden, izvršni partner zagrebačkog ureda Roland Berger, Davor Majetić, direktor HUP-a, Mladen Pejković, predsjednik Uprave Vipneta, dekan Zagrebačke škole za ekonomiju i menadžment Đuro Njavro te Dino Dogan, profesor na ZŠEM-u, a moderirao je Darko Markušić, glavni urednik Poslovnog dnevnika.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Još ima šanse
Na panelu je kao uvod u raspravu prikazana prezentacija rezultata istraživanja “Središnja i istočna Europa 2020. – Perspektive razvoja i izazovi novog desetljeća”, koju je među 320 vodećih menadžera regije provela tvrtka Roland Berger Strategy Consultants. Studija otkriva da su hrvatski menadžeri iskazali najveći pesimizam u regiji, ne nadaju se snažnijem rastu zapošljavanja te imaju dvostruko veća očekivanja od ostalih ispitanika od dolaska ruskog kapitala, EU 15 smatraju glavnim trgovinskim partnerom, a održivi turizam vide kao jednu od ključnih poluga budućeg razvoja. Vladimir Preveden smatra da Hrvatska još ima šansu biti predvodnica regije. Tvrtke moraju redefinirati strategije, fokusirati se na industrije u kojima mogu biti globalno konkurentne, a od javnog sektora očekuje transparentnost u zakonskim i poreznim okvirima, reformu mirovinskog i socijalnog sustava te rast ulaganja u istraživanje i obrazovanje. “Hrvatska mora ostati otvorena ne samo za regiju već i tržišta koja očekuje najdinamičniji rast, a to su Rusija, Kina, Indija te Turska. Uz postojeću prometnu infrastrukturu i fokusiranje na razvoj modernih tehnologija te veću financijsku potporu akademskoj zajednici moguće je učiniti čudo”, kaže Đuro Njavro.

Kako će Hrvatska gospodarski izgledati 2020. godine? Odgovor na to pitanje pokušali su na Zagrebačkoj školi ekonomije i managementa dokučiti sudionici panela “Perspektive razvoja i izazovi novog desetljeća, Hrvatska 2020.” Na panelu pod medijskim pokroviteljstvom Poslovnog dnevnika sudjelovali su Vladimir Preveden, izvršni partner zagrebačkog ureda Roland Berger, Davor Majetić, direktor HUP-a, Mladen Pejković, predsjednik Uprave Vipneta, dekan Zagrebačke škole za ekonomiju i menadžment Đuro Njavro te Dino Dogan, profesor na ZŠEM-u, a moderirao je Darko Markušić, glavni urednik Poslovnog dnevnika.

Još ima šanse
Na panelu je kao uvod u raspravu prikazana prezentacija rezultata istraživanja “Središnja i istočna Europa 2020. – Perspektive razvoja i izazovi novog desetljeća”, koju je među 320 vodećih menadžera regije provela tvrtka Roland Berger Strategy Consultants. Studija otkriva da su hrvatski menadžeri iskazali najveći pesimizam u regiji, ne nadaju se snažnijem rastu zapošljavanja te imaju dvostruko veća očekivanja od ostalih ispitanika od dolaska ruskog kapitala, EU 15 smatraju glavnim trgovinskim partnerom, a održivi turizam vide kao jednu od ključnih poluga budućeg razvoja. Vladimir Preveden smatra da Hrvatska još ima šansu biti predvodnica regije. Tvrtke moraju redefinirati strategije, fokusirati se na industrije u kojima mogu biti globalno konkurentne, a od javnog sektora očekuje transparentnost u zakonskim i poreznim okvirima, reformu mirovinskog i socijalnog sustava te rast ulaganja u istraživanje i obrazovanje. “Hrvatska mora ostati otvorena ne samo za regiju već i tržišta koja očekuje najdinamičniji rast, a to su Rusija, Kina, Indija te Turska. Uz postojeću prometnu infrastrukturu i fokusiranje na razvoj modernih tehnologija te veću financijsku potporu akademskoj zajednici moguće je učiniti čudo”, kaže Đuro Njavro.

Skup rad i korupcija
Pejković misli da se zbog visoke cijene nužno treba okrenuti proizvodnjama u kojima će element radne snage imati zanemariv udjel, a to je tzv. digitalna ekonomija. Male i srednje tvrtke, smatra, mogu povući hrvatsko gospodarstvo ne samo kroz razvoj IT sektora već i turizam i projekte zdrave hrane. On smatra da ne treba zazirati ni od privlačenja stručnih kadrova iz zemalja regije. Davor Majetić skeptičan je glede velikih očekivanja od IT sektora zbog nedovoljne produkcije obrazovanog kadra. “Nužno je što prije omogućiti edukaciju mladih naraštaja pa HUP”, iznio je Majetić, “priprema neke prijedloge za Vladu o učinkovitijem obrazovanju i povezivanju akademske zajednice s gospodarstvom”. Spomenuo je i skupu cijenu rada, visoke poreze, korupciju te činjenicu da političarima izbori uvijek prebrzo dođu. Dino Dogan tvrdi da za uspjeh zajednice treba kvalitetno vodstvo što ovdašnje političke kaste ne uspijevaju dokazati, a akademska zajednica ne može sama.

Nužno je što prije povezati akademsku zajednicu s gospodarstvom
D. Majetić

Tvrtke se moraju uredotočiti na globalno konkurentnE industrije
V. Preveden

Hrvatska mora ostati otvorena za regiju, ali i za rusiju, Kinu i Indiju
Đ. Njavro




Autor: Božica Babić
03. ožujak 2011. u 22:00
Podijeli članak —
Komentari (1)
Pogledajte sve

blago nama
sve nabijeno analizama idejama ….
….teško je bilo što reće a ostati u granicama ….

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close