Sastanak predsjednice Vlade Jadranke Kosor s vodećim poduzetnicima iz prehrambenog sektora i trgovine, te poslodavcima i sindikatima, jučer ipak nije rezultirao utvrđivanjem konkretnih mjera na obuzdavanju rasta cijena glavnim prehrambenim artiklima, već tek slanjem umirujućih poruka kako u narednom razdoblju neće biti daljnje eskalacije cijena hrane.

“Čuli smo umirujuće tonove i nema razloga za strah, jer ovi ljudi duboko su svjesni gospodarske situacije i činjenice da ljudi teško žive, te su spremni dati svoj doprinos da se teret krize lakše podnese”, poručila je premijerka nakon trosatnih razgovora u Banskim dvorima, nakon kojega se čak nije više niti govorilo o poskupljenju, već o korekcijama cijena proizvoda kako bi se pratilo vrijednost sirovina. U tom kontekstu je i generalni direktor Dukata Alen Fontana pojasnio kako su u usporedbi s prosincem u siječnju cijene sirovini veće za 23 posto, dok su na policama cijene mlijeka u veljači u usporedbi sa siječnjom više tek 2 do 3 posto. “To je naša korekcija, a ne realno povećanje cijene”, dodao je Fontana napominjući kako se cijena litri mlijeka kreće od 3,99 do 6 kuna i daljne kretanje cijene ovisi o tržištu. Prehrana je od početka godine u prosjeku skuplja za 2,5 posto, i to kruh za 1,5 posto, mlijeko, sir i jaja za 2,4 posto, dok je meso u prosjeku pojeftinilo za 3,6 posto. Konzumov čelni čovjek Darko Knez uvjerava da za 2,5-postotni rast cijena nisu zaslužni trgovci, čije marže nisu mijenjane, već su cijene korigirali proizvođači. Nove najave korekcije cijena proizvođači trgovcima nisu dali, uvjerava Knez. U Banske dvore, kako su čulo, bili su pozvani i predstavnici inozemnih lanaca, no oni se nisu odazvali. Njima je predstavnica velikih proizvođača mlijeka Elvira Sterle poručila kako će se u Hrvatskoj trebati pozabaviti antidampinškim cijenama na njihovim policama.

U ime velikih prekara Mato Škojo pak najavljuje kako divljanja cijena kruha ne bi trebalo biti, iako ne isključuje promjene po pojedinim gradovima, no ne i kod velikih pekara. “Sirovina je u godinu dana dvostruko skuplja, no poduzimamo sve mjere da ne dižemo cijene”, kaže Škojo. Jedini daljnji potez u vezi obuzdavanja rasta cijena dogovoren u Banskim dvorima jest da će Vlada na tjednoj razini pratiti cijene hrane i po potrebi poduzeti mjere, poput interventne prodaje pšenice iz robnih zaliha. No, osim toga, premijerka zasad nema spreman odgovor. Tek je dodala kako građani mogu biti mirni i kako će, bude li potrebno, ministarstva poljoprivrede i gospodarstva predložiti moguće mjere, ali trenutno, uvjerena je, one nisu potrebne. Prosvjede “fejsbukovaca” nije željela komentirati. Poručila je tek da građani mogu biti mirni i da je to njezina poruka za ovaj gospodarski i socijalni trenutak.

Britanija

Kontrola supermarketa
Britanski supermarketi mogli bi se suočiti sa istragom vlade o dizanju cijena hrane iznad razine inflacije, pišu mediji. S ozbirom da u Britaniji cijene hrane rastu brže nego u ostatku Europe, investicijska banka USB upozorila je da veliki trgovci na taj način možda povećavaju zaradu, što bi političare moglo nagnati na akciju. Rast cijena hrane u veljači je dostigao godišnju stopu od 4,6%, što je najviša razina u proteklih 18 mjeseci. Također, znatno je viša od prosječne stope u eurozoni, koja iznosi 1,5%.
(A. Šantek/VLM)