Sport & biznis - SP 2026.
EN DE

Posao više ne završava u uredu

Autor: The New York Times
27. veljača 2011. u 22:00
Podijeli članak —

Današnji profesionalci ne šale se kad se hvale da su stalno umreženi zbog posla. Taj je fenomen započeo pojavom Blackberryja i proširio se većom uporabom pametnih telefona, društvenih mreža i tablet računala.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

No, produktivnost koju pružaju prati osjećaj nelagode. “Dom je prekoračio granice posla, a posao granice doma i moguće je da se čvrsta granica više nikad neće moći uspostaviti”, kaže Lee Rainie, voditelj Projekta za internet i život u Americi pri Istraživačkom centru Pew. Sad na to treba dodati učinak tek preboljene recesije. S obzirom na činjenicu da je radnih mjesta i prilika za napredak malo, mnogi su zabrinuti da bi ih netko tko je umreženiji mogao nadmašiti, kaže Peggy Klaus, trenerica za karijere na izvršnoj razini sa kalifornijskog Berkeleya. Karen RileyGrant, direktorica marketinga za odjevnu marku Dockers, osjetila je stres koji nosi život u stalnoj umreženosti, ali ne jer osjeća pritisak nadređenih, već, kako kaže, iz straha. “Obožavam svoj posao”, kaže Karen. “Odluka o uključivanju i isključivanju jest osobna stvar. Moj je posao jako dinamičan i zahtjevan i ako mu nisam posvećena dok nisam na radnom mjestu, sve bi moglo poći po zlu.”Međutim, i prije nego što je lani rodila drugo dijete shvatila je da mora usporiti. Stoga je uz pomoć Peggy Klaus svojim suradnicima objasnila da će nekoliko sati tijekom noći i vikenda gasiti iPhone. Znanstvenici i stručnjaci za radno okruženje kažu da je za upravljanje očekivanjima najvažniji razgovor o onome što se od zaposlenika očekuje nakon radnog vremena. Craig Wilson, direktor globalnog strateškog razvoja u tvrtki Avaya koja se bavi poslovnim komunikacijskim sustavima, kaže da poštuje kolege koji rade u drugim zemljama i vremenskim zonama. “Ako nekome pošaljem elektroničku poštu u 19 sati”, kaže, “ne bi bilo pošteno da očekujem odgovor tu noć ili u sedam sati ujutro”.

Današnji profesionalci ne šale se kad se hvale da su stalno umreženi zbog posla. Taj je fenomen započeo pojavom Blackberryja i proširio se većom uporabom pametnih telefona, društvenih mreža i tablet računala.

No, produktivnost koju pružaju prati osjećaj nelagode. “Dom je prekoračio granice posla, a posao granice doma i moguće je da se čvrsta granica više nikad neće moći uspostaviti”, kaže Lee Rainie, voditelj Projekta za internet i život u Americi pri Istraživačkom centru Pew. Sad na to treba dodati učinak tek preboljene recesije. S obzirom na činjenicu da je radnih mjesta i prilika za napredak malo, mnogi su zabrinuti da bi ih netko tko je umreženiji mogao nadmašiti, kaže Peggy Klaus, trenerica za karijere na izvršnoj razini sa kalifornijskog Berkeleya. Karen RileyGrant, direktorica marketinga za odjevnu marku Dockers, osjetila je stres koji nosi život u stalnoj umreženosti, ali ne jer osjeća pritisak nadređenih, već, kako kaže, iz straha. “Obožavam svoj posao”, kaže Karen. “Odluka o uključivanju i isključivanju jest osobna stvar. Moj je posao jako dinamičan i zahtjevan i ako mu nisam posvećena dok nisam na radnom mjestu, sve bi moglo poći po zlu.”Međutim, i prije nego što je lani rodila drugo dijete shvatila je da mora usporiti. Stoga je uz pomoć Peggy Klaus svojim suradnicima objasnila da će nekoliko sati tijekom noći i vikenda gasiti iPhone. Znanstvenici i stručnjaci za radno okruženje kažu da je za upravljanje očekivanjima najvažniji razgovor o onome što se od zaposlenika očekuje nakon radnog vremena. Craig Wilson, direktor globalnog strateškog razvoja u tvrtki Avaya koja se bavi poslovnim komunikacijskim sustavima, kaže da poštuje kolege koji rade u drugim zemljama i vremenskim zonama. “Ako nekome pošaljem elektroničku poštu u 19 sati”, kaže, “ne bi bilo pošteno da očekujem odgovor tu noć ili u sedam sati ujutro”.

Kako zaposlenici uređaje prilagođavaju svakodnevnoj rutini uvelike ovisi o pojedincu. Neki ustraju na strogom razdvajanju poslovnog i privatnog života, a neki ih spajaju. Tako je, naprimjer, Stephanie Marchesi iz newyorkške marketinške tvrtke osmislila sustav koji zahtijeva da u svakom trenutku uz sebe ima četiri uređaja: iPhone i iPad za obiteljski i društveni život te BlackBerry i prijenosno računalo za posao. “Izvadim dva uređaja i vidim što se zbiva na oba životna plana”, kaže. Svako jutro vlakom u sedam sati putuje od Connecticuta do New Yorka, a čim uđe u vlak, izvadi prijenosno računalom s internetskom vezom i BlackBerry. Sljedećih sat vremena provede kao da je u uredu i kaže: “Ako putujem na posao, ne znači da sam nestala”.Ista se stvar, kaže, događa na putu kući i kaže da se tako “osjeća vrlo prirodno”. “Nisam sklona stresu ili kakav manijak, već sam predana, umrežena i reagiram kad je potrebno.” Alan Atwell, izvršni direktor jedne tvrtke iz Charlottea u Sjevernoj Karolini koja se bavi računovodstvom, ne koristi se različitim uređajima kako bi razdvojio privatni i poslovni život, već se trudi da mu poslovni život ne guši privatni. “Uglavnom se trudim ne hodati okolo s telefonom u rukama i buljiti u njega”, kaže. “Pomno biram vrijeme kad smatram da se trebam usredotočiti na bilo koju skupinu s kojom komuniciram.”Da Anu Dutru, voditeljicu odjela ljudskih resursa iz Chicaga, vidite kako istovremeno odgovara na elektroničku poštu na BlackBerryju i razgovara na iPhoneu, ne biste se trebali iznenaditi.

Noću je nekoć držala telefon upaljen, ali s uključenom vibracijom, i oglasio bi se po dvadeset puta. Danas tijekom noći gasi zvuk na oba telefona. “Ako želite malo tišine”, kaže, “sami morate odlučiti da sljedećih sat ili sat i pol ne želite da vas se ometa”. Tehnologija joj je, kaže, omogućila više slobode, “ali ima tu i ropstva”. John Lilly, bivši izvršni direktor Mozille, tvorca internetskog pretraživača Firefoxa, nedavno je pokušao smanjiti svoju ovisnost o umreženosti. Na svom je blogu najavio da će se isključiti s Google Readera, Twittera i Facebooka. No, kako se čini, nije uspio. “Nisam uspio smisliti kako da se odvojim od svega toga” kaže. “A zapravo to nisam niti želio.” Dobra stvar oko tehnologije, kaže, jest ta da možete raditi gdje god da se nalazili. Loša je stvar, dodaje, “da gdje god bio, moraš raditi”. Prevelika povezanost može narušiti kvalitetu života, kaže Robert Sutton, profesor sa Sveučilišta Stanford u Kaliforniji. Zbog uređaja, kaže, “svi rade lošije jer rade više stvari istovremeno”. No, trenerica za karijere Peggy Klaus kaže: “Našli smo se u tehnologijskom tsunamiju. Voljeli mi to ili ne, morat ćemo otkriti način da ovo preživimo i okrenemo u svoju korist.”

Mickey Meece

Autor: The New York Times
27. veljača 2011. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close