Poslovno carstvo Zdravka i Višnje Peveca, propalo zbog mega investicija uoči početka velike gospodarske krize, moglo bi postati prvi hrvatski slučaj uspješnog restrukturiranja kroz stečajni postupak zahvaljujući istoj toj krizi.
Kriza je “pokopala” inače problematične poslovne odluke bivših vlasnika zbog kojih su nikli mastodontski trgovački centri, neprilični veličini lokalnog tržišta, no nije se odrazila na poslovanje u stečaju. Kako je ono pozitivno, a kriza dublja, 900 radnih mjesta koje će sačuvati uspješnim preustrojem najjače su karte za razgovore s državom i bankarima. Država je svoj pristanak stečajnom planu dala, a banke su čini se također pozitivno riješile to pitanje. No, otvara se dilema je li Pevec ponovo uspješan i s dobrom perspektivom zato što je na vrijeme završio u stečaju gdje sud pazi na tijek novca ili je to kombinacija niza okolnosti pri čemu je opet presudno da se s krizom nosi velik poduzetnik s velikim brojem radnika, dobavljača i tržišnim udjelom bolje od onih koji rade izvan stečaja. Svojedobno zaneseni velikim invesicijskim ciklusom bivši vlasnici nisu znali, koristeći jezik razumljiv bankarima, pronaći izlaz iz problema. Odbili su niz pokušaja restrukturiranja dugova, a kad su tvrtke završile u stečaju, a Peveci u istrazi, gotovo nitko se ne bi bio kladio na kartu da bi se interesi propalog biznisa i debelo osiguranih financijaša mogli poklopiti. To više što su od početka stečaja prednjačili sukobi na relaciji RBA, hipotekarnog vjerovnika s razlučnim pravom na centu u Jankomiru i stečajnog upravitelja Darka Šketa koji se upirao sačuvati djelatnost u tom centru slušajući interes dobavljača, 600 tvrtki čiji je velik novac postao nenaplativ. Kako će pomiriti interese bankara i dobavljača ako su samo prvi sigurni u naplati? Na to pitanje odgovor je dala kriza, kao naručena je došla za spas tvrtke. Ako bankari ne mogu utržiti svoje hipoteke jer vlada depresija, a Pevecovi dobavljači strahuju od gubitka narudžbi jer je to daljnji pad prihoda, onda stečajni dužnik može sa svima lakše pregovorati. Jedne će nagovoriti na preuzimanje vlasništva nad centrima što je neklasični način namirenja, a druge da postanu vlasnici nove tvrtke u čiji će temeljni kapital unijeti svoja potraživanja, pa će ga naknadno uskladiti s realnom vrijedenošću, znači sniziti.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu