Efikasnost hrvatskog gospodarstva, gledana kroz intelektualni kapital, u prošloj je godini prekinula uzlazni trend iz prethodnih godina – prema upravo prezentiranoj analizi intelektualnog kapitala koju već petu godinu zaredom provodi Zajednica za unaprjeđenje intelektualnog kapitala Hrvatske gospodarske komore, lani je efikasnost pala za 2 posto u odnosu na prethodnu godinu. Kako pojašnjava Ante Pulić, voditelj istraživanja, efikasnost intelektualnog kapitala (ICE) bilježi pad uslijed bržeg rasta primanja zaposlenika od njihovih rezultata. Taj indikator u Hrvatskoj je lani iznosio 2,3, odnosno na jednu uloženu kunu u zaposlenike oni su stvorili 2,3 kune nove, dodane vrijednosti.

Plaće zaposlenika
U usporedbi sa stanjem iz prethodne godine, međutim, plaće zaposlenika porasle su 2005. za 7 posto, a dodana vrijednost za 5 posto, što je smanjilo efikasnost zaposlenih. No, sam rezultat u pogledu dodane vrijednosti Pulić ocjenjuje zadovoljavajućim, iako je 5-postotni rast dodane vrijednosti usporen u odnosu na prethodne godine. Primjerice, 2004. godine taj je rast iznosio 10 posto, što Pulića navodi na zaključak da je evidentan trend stagnacije u stvaranju dodane vrijednosti u Hrvatskoj. No, taj trend nije jednako prisutan u svim županijama. Zagrebačka se županija, koja je godinama predstavljala takozvanu zlatnu sredinu, lani izdvojila značajnim povećanjem dodane vrijednosti, za čak 22 posto, a izdvojila se i značajnim povećanjem efikasnosti intelektualnog kapitala, za 12 posto u odnosu na godinu dana ranije. S ICE-om od 2,61 ta županija u 2005. godini nadmašila je i Grad Zagreb po efikasnosti zaposlenih, a prema novostvorenoj vrijednosti gotovo je preskočila Istarsku i Primorsko-goransku županiju, koje godinama, uz Splitsko-dalmatinsku županiju, te uvjerljivog prvaka Zagreba, prednjače na toj županijskoj rang-ljestvici. Zagrebačka županija, zaključuje Pulić, vrlo je dinamično gospodarstvo i za očekivati je da će skoro prestići Istru i Primorje i postati treće po snazi županijsko gospodarstvo Hrvatske, nakon Zagreba i Splitsko-dalmatinske županije. Njezinom skoku lani su najviše pridonijeli prerađivačka industrija, u kojoj je nova vrijednost i efikasnost povećana za 40 posto, najviše u državi, a dobar rezultat bilježila je i trgovina, te sve važnija djelatnost u toj županiji – trgovanje nekretninama. Za te rezultate najveći su doprinos dali gradovi Velika Gorica, te Vrbovec, iako su i Samobor i Sveta Nedjelja imali impresivne rezultate, a od tvrtki iskorak je napravio PIK Vrbovec, te trgovački lanac Merkator. Gospodarstvo Grada Zagreba, koje stvara 53 posto ukupne stvorene vrijednosti u Hrvatskoj, i lani je dalo najsnažniji ton – ostvarilo je rast dodane vrijednosti od 5,9 posto i pad efikasnosti od gotovo 2 posto. Stagniraju već nekoliko godina i u rezultati Istarske, te Primorsko-goranske županije, dok se u nekim županijama, poput Karlovačke, bilježe i vrlo negativni trendovi. U potonjoj je županiji lani dodana vrijednost pala za čak 36 posto u usporedbi s prethodnom godinom, a efikasnost je smanjena za 18 posto.

Prerađivačka industrija
Gledano po djelatnostima, prerađivačka industrija i dalje prednjači po novostvorenoj vrijednosti, no Pulić procjenjuje kako bi uskoro moglo doći do promjene, budući da trgovina sve snažnije “grabi naprijed”. U prerađivačkoj je industriji lani povećana dodana vrijednost za 1 posto, te je premašila 33 milijarde kuna, dok je skok od 10 posto trgovini priskrbio 23,5 milijarde kuna dodane vrijednosti. Najviše iznenađenja, pak, bilo je u djelatnosti turizma – ta djelatnost povećala je udio u dodanoj vrijednost s 3,3 posto iz 2004. na 4 posto u prošloj godini, a Grad Zagreb preskočio je ostale turističke županije.

Za skok Šibenika zaslužni Solaris i TLM

Osim Zagrebačke, rekorde je lani rušila i Šibensko-kninska županija, s porastom dodane vrijednosti od 41, posto i efikasnosti za 36 posto, što je najviši skok zabilježen u proteklih pet godina praćenja intelektualnog kapitala u Hrvatskoj. No, doprinos te županije ukupnom gospodarstvu nešto je slabiji od Zagrebačke županije, a za porast su najviše zaslužni hotelijeri, točnije Solaris, te TLM. Nešto manje intenzivne skokove, imala je i Dubrovačko-neretvanska županija. Međutim, efikasnost je porasla samo u šest županija, a u ostalih 14 trend je negativan.