Novac zarađen od prodaje nafte ostavio je traga na ovom močvarnom naselju koje se proteže deltom Nigera, a ta monetarna erupcija je uzrokovala pojavu brojnih ambicioznih, ali nedovršenih kostura; sablasni hotel neboder, luksuzni trgovački centar čija je izgradnja u zastoju, golema bolnica koja veći dio vremena zjapi prazna, stambeni i drugi građevinski projekti, od kojih su tek rijetki dovršeni.

Istodobno se škole raspadaju, trgovanje se odvija u bijednim kolibama, vojnici čuvaju kontrolne točke, a militanti se skrivaju u potocima. Samo u posljednjih godinu dana milijarde dolara iz nigerijskog nevjerojatnog naftnog bogatstva slile su se u mjesta poput ovoga, no opet nisu uspjele donijeti mir u zemlju. Regiju i dalje muče ogromne nejednakosti u imovinskom stanju, otmice i sabotaže. Ova dvojnost ponovno se pojavila u znacima da pobuna još nije gotova. U listopadu su pobunjenici s juga zemlje izvršili bombaški napad u samom srcu nigerijske moći, glavnom gradu Abuji, u kojemu je poginulo najmanje 12 osoba. Od tad je napadnuta i jedna pomorska bušotina, a napadači su uzeli taoce među kojima su bila i dva Amerikanca. Vojska je izvršila racije na pobunjenička gnijezda, pri čemu su nastradali i civili. Najnoviji priljev novca u ovo područje (i to znatnih količina novca) kao da je u deltu Nigera donio više pitanja negoli mira. Točnije, strani diplomati, razni analitičari i agencije, da ne spominjemo same stanovnike ovog područja, pitaju se što je vlada uradila s gotovo 30 milijardi dolara od prodaje nafte. U deltu Nigera otišli je mnogo više novca nego igdje drugdje, no dokazi o tome kako je taj novac potrošen nisu najjasniji. Krajem 2008. u Nigerijskom računu za višak nafte, vladinoj zakladi za dodatne prihode koji premašuju iznos koji je vlada odredila u proračunu prema predviđenoj cijeni nafte, našlo se oko 30 milijardi dolara. Kad je cijena nafte visoka, novac se slijeva na taj račun koji se pretvara u neodoljivi, neobračunati zgoditak, tvrde financijski analitičari i agencije za nadzor vladinih poslova. Do sredine 2010. godine, iznos na računu se smanjio s 30 milijardi na oko 450 milijuna dolara, izjavila je Veronica Kalema iz Fitch Ratingsa, koji je prošle godine stanje u Nigeriji degradirao iz “stabilnog” u “negativno”, djelomično i zbog tog znatnog, a neobjašnjenog odljeva s tog računa.

Prema izvješćima nigerijskih medija, početkom ove godine iznos novca u zakladi pao je na oko 300 milijuna dolara. Dužnosnici Ministarstva financija nisu odgovorili na ovomjesečni javni poziv da to prokomentiraju, ali samo 2010. potrošeno je oko 15 milijardi dolara, navela je Veronica Kalema. Dio goleme količine gotovine potrošen je na napore da se unaprijedi slabašna nigerijska energetska proizvodnja koji dosad nisu urodili plodom. No, potrošnja ostale 22 milijarde ili čak više i dalje je neobjašnjena. “U što su otišle ostale 22 milijarde dolara?”, pita se jedan inozemni savjetnik nigerijske vlade koji je želio ostati anoniman. Moguće je da nitko ne zna što se dogodilo s tim ogromnim iznosom jer su ga među sobom podijelili članovi vlade. “To je u biti ničiji novac”, rekao je drugi financijski savjetnik koji je radio za nigerijsku vladu. “Jednom kad ga dobijete, nema više računa i bilanci.”Duž ulice Isaac Boro rastu vile i hoteli, neki dovršeni, neki ne, a “svi ili gotovo svi oni pripadaju parlamentarnim zastupnicima, što smatram prilično uznemiravajućom činjenicom”, izjavio je Antoine Heuty iz Instituta za financijski nadzor, kojeg financira George Soros, a koji ovdje, u državi Bayelsa, vodi projekt za nadzor proračuna. Niti jedna škola u Yenagoi nije renovirana, dodao je Wisdom Wilson iz Humanitarne inicijative za pozitivno upravljanje i održivi razvoj.Alagoa Morris iz Aktivista za prava na okoliš u Yenagoi ustvrdio je: “Od povratka demokracije, ljudi nisu vidjeli nikakvu fizičku dividendu.”

Adam Nossiter