Prema posljednjim Hanfinim podacima za siječanj, hrvatski novčani fondovi u inozemstvu su držali 1,14 milijardi kuna.

Kompletan iznos nalazio se plasiran u kategoriju depozita što je neočekivano za tu vrstu fondova. To potvrđuju i povijesni podaci koji pokazuju da su u posljednjih pet godina ulaganja domaćih novčanih fondova u inozemne depozite uglavnom bila jednaka nuli. Situacija se stubokom mijenja sredinom prošle godine kad iznos plasiran u strane depozite počinje naglo rasti. U samo sedam mjeseci on je dosegnuo spomenutih 1,14 milijardi kuna. Na domaćem fondovskom tržištu u kategoriji novčanih fondova dominiraju oni pod upravljanjem ZB, PBZ i RBA Investa. Od 7,55 milijardi kuna imovine svih novčanih fondova spomenuta tri društva upravljaju sa gotovo 4,9 milijardi kuna.

Bez odgovora
Na naš upit o tom jesu li uložili imovinu u inozemne depozite PBZ Invest i RBA Invest odgovorili su da njihovi novčani fondovi ne ulažu na inozemnim tržištima. Iz PBZ i RBA Investa su izričito poručili kako njihovi novčani fondovi ne ulažu niti u jednoj drugoj zemlji osim Hrvatske. Iz ZB investa smo pak primili diplomatsko objašnjenje u kojem se izbjegava izravan odgovor. Kažu kako “investicijski fondovi ulažu u skladu sa svojim investicijskim ciljem i strategijom ulaganja te nastoje ostvariti što bolje prinose poštujući ograničenja ulaganja iz Zakona o investicijskim fondovima i prospekata, uz rizike koji su prihvatljivi s obzirom na vrstu određenog fonda”. Pojašnjavaju kako su ulaganja u strane financijske instrumente, uključujući i depozite, dopuštena zakonom i prospektima pojedinih fondova, a svako društvo za upravljanje prilikom odluke o ulaganju i alokacije imovine fonda se rukovodi različitim motivima za ulaganje.

Teško dostupni podaci
Teoretski, ZB plus je mogao dobar dio imovine alocirati u inozemstvu, no takvo nešto gotovo je nemoguće decidirano zaključiti obzirom na nedostatak podataka. Prema podacima internetskog portala specijaliziranog za praćenje fondova hrportfolio.com, a prate 17 novčanih fondova, primjećuje se podatak koji je kontradiktoran Hanfinim statistikama. Naime, od 17 novčanih fondova, niti jedan nije geografski izložen u drugoj zemlji osim Hrvatske. Dobar poznavatelj fondovske industrije kaže kako ne razumije podatak koji je naveden u Hanfinom izvješću. Dodaje kako je općepoznato da su kamatne stope u inozemstvu puno niže nego u Hrvatskoj. Jedino postoji mogućnost da su možda uložili u neku od rizičnijih zemalja, ali to je s trenutnim minimalnim podacima nemoguće dokazati. Najveći rast imovine u siječnju od ove vrste fondova imao je ST Cash. Taj je fond prošloga mjeseca imao rast imovine pod upravljanjem od čak 71,9 posto. Imovina mu se povećala sa 37,9 milijuna kuna na 65,1 milijun kuna. Prinos toga fonda u siječnju ove godine iznosio je 0,2 posto.

Konzervativni fondovi
“Zadovoljni smo postignutim rezultatom. I dalje pokazujemo da smo konkurentni i klijenti nas i dalje prepoznaju kao kvalitetnog partnera”, kratko je kometirao predsjednik Uprave ST Investa Tomislav Tukić. S obzirom na to da su novčani fondovi izrazito konzervativni fondovi, njihovi prinosi nikada nisu visoki. Najviši prinos prošloga je mjeseca imao Agram Euro Cash koji je porastao 0,55 posto. No, novčani fond PBZ Investa – PBZ Dollar, prošloga je mjeseca imao negativni prinos od gotovo tri posto. Imovina pod upravljanjem mu se smanjila 1,9 posto. Ukupno je 20 aktivnih novčanih fondova u Hrvatskoj imalo imovinu od 7,4 milijarde kuna, što je više od polovice imovine svih fondova koja je krajem siječnja iznosila 14,4 milijardi kuna.