Unatoč tome što je na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje (HZZ) više od 320.000 nezaposlenih, i dalje postoje zanimanja koja su na tržištu i te kako tražena. Prema anketi poslodavaca koje je proveo HZZ, 2010. poslodavci su iskazali nedostatak radnika u građevini, ugostiteljstvu i prerađivačkoj industriji, nedostatak trgovaca, ali i inženjera i doktora. Na tržištu rada manjka i profesora matematike, engleskog i njemačkog jezika te fizike, a dobrodošli su i magistri farmacije, medicinske sestre, strojarski i građevinski inženjeri te inženjeri elektrotehnike. Među deficitarnim zanimanjima našli su se i bravari, pekari slastičari, kuhari, ali i oni bez zanimanja. Prema podacima portala MojPosao, najtraženija zanimanja, neovisno o stručnoj spremi, bila su pak prodavač, konobar, komercijalist, prodajni predstavnik, programer, asistent, administrator, referent, kuhar i knjigovođa. Nasuprot njima radnici u poljoprivredi, šumarstvu, ribarstvu, prometu, pomorstvu i elektrotehnici najteže će doći do zaposlenja. “Što se rukovodećih pozicija tiče, naši klijenti trebaju zaposlenike različitih profila, a najčešće je riječ o direktorima kompanija te rukovoditeljima financija i prodaje. Tragamo za pojedincima s vrlo specifičnim znanjima koja su rjeđa na našem tržištu, poput specijalista u telekomunikacijama, proizvodnji, digitalnim komunikacijama i marketingu, određenim područjima građevine itd.”, poručuje Aleksandar Zemunić, direktor u tvrtki Selectio, specijaliziranoj za pronalaženje menadžera i savjetovanje u području ljudskih resursa.
Nestašica kadra
Zemunić kaže kako postoji dio tržišta rada na kojemu vlada nestašica kvalitetnoga kadra i na kojem se uvijek traži osoba više. Primjerice, nedostaje samostalnih računovođa, direktora financija, proizvodnje i prodaje. Da su ekonomisti tražen kadar, poručuje i Nina Anđal, direktorica hrvatske podružnice tvrtke Antal International. “Kada govorimo o visokom stručnom kadru, i dalje su najtraženiji ekonomisti za prodajne pozicije, zatim ekonomisti s iskustvom u financijama i računovodstvu, kao i IT inženjeri”, kaže. Međutim, naglašava da ta zanimanja nisu deficitarna jer je ponuda kandidata s takvom stručnom spremom veća za razliku od primjerice liječnika ili farmaceuta. “Na tržištu rada vrlo je malo poslova na primjer za politologe”, dodaje Anđal. No napominje i kako postoje izrazite razlike na tržištu rada između Zagreba i svih ostalih dijelova Hrvatske. “U pravilu je, gotovo u bilo kojem zanimanju, puno teže naći posao izvan Zagreba, osim kad je riječ o liječnicima, farmaceutima ili profesorima u školama”, zaključuje Anđal. Da bi se smanjio nerazmjer ponude i potražnje, potrebna je kontinuirana edukacija i prekvalifikacija radne snage. Kako je pokazalo istraživanje EduCentra, portala o edukativnim potrebama, upravo pohađanje dodatnih seminara, tečajeva i edukacija snažno utječe na većinu poslodavaca.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu