KBC Group NV, druga po redu najveća belgijska financijska kompanija trenutno se nalazi pod sumnjom za pranje novca no do sada nisu nađeni nikakvi dokazi. Iz KBC-a su izjavili kako je riječ o sumnji da je hipotekarni kredit dan jednom klijentu upotrijebljen kao paravan za pranje novca. Naveli su također i da nije otkrivena nikakva povreda zakona od strane KBC-a niti upletenost ijednog zaposlenika u radnje za koje ih se teretilo.

Bez dokaza
“Radi se o izoliranom slučaju gdje je jednom klijentu odobreno četiri hipotekarna kredita tijekom perioda od pet godina kako bi renovirao stare i izgradio nove stanove”, izjavili su iz KBC-a. Do sada su u KBC-u, kako stoji u izjavi, činili sve kako bi spriječili bilo kakvo ilegalno djelovanje, a njihova pravila dozvoljavaju kredite samo povjerljivim i dugoročnim klijentima. U prvom kvartalu 2006. godine KBC je povećao dobit za 37 posto na godišnjoj razini, na 980 milijuna eura, uz rast prihoda na 3,2 milijarde eura. U bankarskom dijelu poslovanja ostvarena je dobit od 742 milijuna eura, a u osiguravajućem 130 milijuna eura. Poslovanje na matičnom belgijskom području donijelo je cijeloj grupaciji zaradu od 373 milijuna eura, što predstavlja porast od 32 posto, a u CEE regiji 144 milijuna eura, što je 24 posto niže od rezultata ostvarenih prethodne godine. KBC-u međutim ovo ne bi bio prvi put zaobilaženja zakona. Naime, nedavno su uputili žalbu Europskoj komisiji zbog toga što joj je onemogućen pristup na hrvatsko tržište. KBC ima udjele u slovenskoj Novoj Ljubljanskoj banci, sljednici Ljubljanske banke, pa je stav Hrvatske narodne banke bio da se pitanje njezina duga hrvatskim štedišama mora riješiti prije nego što se hrvatsko tržište otvori za KBC. Bruxelles međutim ne uvažava hrvatsko stajalište o tom problemu jer je po njemu ovdje riječ o ‘poglavlju o slobodnom kretanju kapitala”. No izgleda kako niti zaobilaženje zakona nije pomoglo Belgijancima da ponovno stupe na hrvatsko tržište. U nadmetanju za Splitsku banku poraženi su od strane Societe Generale a tijekom cijelog nadmetanja nitko ih nije uzimao kao glavnog favorita.

Izlazak iz NLB-a
Ukupno pet uglednih svjetskih investicijskih banaka pripremilo je prijedloge za prodaju 34 postotnog udjela belgijskog KBC-a u slovenskoj Novoj ljubljanskoj banci. KBC se prema svemu sudeći odlučio sam širiti na balkansko tržište čime će konkurirati do prije kratkog vremena prijateljskoj slovenskoj banci. Konačnu odluku o tome koja će banka voditi postupak prodaje KBC-ova udjela u NLB-u će objaviti direktor belgijske banke Andre Bergen. On je izjavio kako je KBC bio spreman dokapitalizirati NLB s 300 do 400 milijuna eura te tako osigurati sredstva za preuzimanja te banke na Balkanu i Rusiji. Pri tom nisu zahtjevali više od 49 posto glasačkih prava u NLB-u u razdoblju od tri godine. Bergen je predstavio tri mogućnosti prodaje vlasničkog paketa dionica: javna ponuda dionica na ljubljanskoj ili čak na londonskoj burzi, prodaja većem broju financijskih ulagača koji bi ostali vlasnici tog dijela od tri do pet godina ili pak prodaja drugom strateškom partneru koji ima drugačije ciljeve od KBC-a. KBC je najveći tržišni udjel u bankarstvu središnje i istočne Europe ostvario upravo u Sloveniji, posredstvom Nove ljubljanske banke. Bankarski udjel od 41 posto daleko je veći od onog na području osiguranja, gdje je udjel oko 6 posto. Najveći udjel na tržištu osiguranja KBC ima u Belgiji, gdje on iznosi oko 15 posto, a sljedeći je po veličini osampostotni udjel u Češkoj. U Mađarskoj, Slovačkoj i Poljskoj tržišni udjel ne prelazi 4 posto.

Gantar čeka na odgovor države
Jedino, a ključno pitanje koje dijeli KD Group i direktora Matjaža Gantara od oblikovanja financijskog holdinga koji bi preuzeo više od 50 posto u NLB-u, je odgovor države. Radi se o ukupno 34 plus pet posto udjela koje bi novostvoreni financijski holding otkupio od sadašnjih vlasnika KBC-a i EBRD-a. Gantar je izjavio i kako se našao na sastanku sa zamjenikom predsjednika KBC grupacije Andreom Bergnom koji je, prema njegovim riječima, spreman pomno razmotriti ponudu. Andrej Bajuk, ministar financija potvrdio je na sjednici vlade da je zaprimljen upit KD grupacije i kako se radi na njegovom proučavanju. “To međutim nikako ne znači kako je to i jedino rješenje”, izjavio je Bajuk. Država bi u financijski holding izdvojila 10 posto dionica NLB-a.