U trenutku u kojem živimo (u procesu globalizacije) nametnuta pravila preživljavanja na tržištu naglašavaju potrebu brzih prilagodbi poduzeća te je njihovo postojanje i preživljavanje vezano uz sposobnost prilagođavanja promjenama kao i brzini kojom prihvaćaju nove tehnologije. Nema sumnje da je s tim fenomenom usko povezano tržište rada jer se u procesu globalizacije nameće nužnost otvorenosti tržišta rada i njegove fleksibilizacije. U svojoj bi osnovi fleksibilnost s jedne strane trebala osigurati veću prilagodljivost i raspoloživost radnika potrebama poslodavca, a s druge strane trebala bi omogućiti radniku veću slobodu u organiziranju radnog i privatnog života. Fleksibilizacija, shvaćena u pozitivnom smislu, mora na ujednačeni način biti korisna i poslodavcu i radniku. Poslodavcu bi ona morala omogućiti bolju i bržu prilagodljivost potrebama tržišta, a što se radnika tiče, trebala bi mu omogućiti bolju zaradu i kvalitetnije korištenje slobodnog vremena.
Krutost propisa
Sama ideja fleksibilnosti na tržištu rada pojavila se u Europi osamdesetih godina prošlog stoljeća, i to prije svega zbog krutosti radno-pravnih propisa kojima su bili regulirani zapošljavanje i otpuštanje. Cilj ideje bio je povećati zaposlenost, odnosno spriječiti nezaposlenost. Začetnik ideje je danski premijer Rasmussen, koji je napustio do tada u Danskoj prakticiran model u kojem su nezaposleni primali vrlo visoke naknade za nezaposlenost i nisu pokazivali zanimanje za traženjem novog posla, čemu je pridonosila i činjenica da nezaposleni nisu imali obveze tražiti novi posao niti se prekvalificirati. U takvoj je situaciji uveden koncept fleksigurnosti kojim se koncept sigurnosti posla zamjenjuje sigurnošću zapošljavanja. Naravno da model kakav je uvela Danska nije primjenjiv pustim preslikavanjem u bilo koju drugu zemlju, pa ni u Hrvatsku, ali činjenica je da pomaka na našem tržištu rada neće biti dok se ne osmisle takve politike koja će promicati konkurentnost, cjeloživotno učenje i učinkovitu aktivnu politiku zapošljavanja.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu