EN DE

Zbog korupcije zaustavljeni razvojni planovi

Autor: Poslovni.hr
09. veljača 2011. u 22:00
Podijeli članak —

Dalibor Hatić, predsjednik Uprave tvrtke Oikon, podnio je žalbe na sedam natječaja Hrvatskih šuma; nedavno je prvi poništen

Nakon što je na poprilično neobičan način – žalbama na natječaje Hrvatskih šuma – tvrtka Pro Silva ukazala na probleme koji otežavaju život poslodavcima u sektoru šumarstva, direktor te tvrtke Dalibor Hatić postao je neizbježna tema razgovora svih koji su s tim povezani, u Hrvatskoj iznimno važnim sektorom. Osim što je direktor Pro Silve, tvrtke koja se bavi djelatnostima menadžmenta u gospodarenju šumama te je organizacijski jedini takav primjer u Hrvatskoj, Hatić je i predsjednik Uprave “majčinske” tvrtke Oikon, instituta za primijenjenu ekologiju koji djeluje na području zaštite okoliša i prirode, upravljanja prirodnim resursima te zdravstvene i industrijske ekologije. Sa 45 djelatnika ova visokotehnološka tvrtka i najveća kompanija takvog tipa na području bivše Jugoslavije može se pohvaliti iznimno mladim i stručnim kadrom. Prosječna starost zaposlenika je 36 godina, a vrijedi istaknuti da Oikon, koji ima zapažene djelatnosti i na europskoj razini, bezrezervno ulaže u “svoje ljude”. Primjerice, 2007. čak 30 posto prihoda Oikon je uložio u svoj razvoj, što je na hrvatskom tržištu vrlo rijetka pojava.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Niz priznanja
Sveprisutnoj recesiji do sada su uspješno odolijevali te su uz teške napore zadržali sva radna mjesta, čak su i uspjeli ulagati u gradnju konkurentske sposobnosti na tržištu. Kroz godine poslovanja tvrtka je dobila niz priznanja za svoju djelatnost, a predstavljena je i kao prva hrvatska tvrtka u publikaciji Europske unije, Public Services Review. Institut je osnovan 1997., a njegovi osnivači, među kojima je i Hatić, prisjetit će se kako je poslovanje doslovce krenulo iz garaže, a danas su smješteni u ugodne radne prostore u novozagrebačkoj Aveniji Dubrovnik. Oikon je u svom radnom vijeku poslovao sa svim velikim nacionalnim naručiteljima, odradivši nebrojenu količinu stručnih usluga i istraživanja. Broj projekata instituta već je odavno premašio brojku od 500, a u budućnosti će konkretnije izlaziti i na tržišta BiH, Makedonije i Albanije gdje su već sklopili nekoliko ugovora. Njihovo sudjelovanje u zadovoljavanju uvjeta na području zaštite okoliša za pristup Hrvatske EU također je nezaobilazna tema jer su u tom procesu “odradili” neke fundamentalne stvari, a radili su i za međunarodne financijske institucije kao što su Svjetska banka, EBRD, EIB i UNDP. Međutim, najzahtjevnija Hatićeva funkcija jest predsjedanje HUP- Udrugom poslodavaca u šumarstvu, lovstvu i pridruženim djelatnostima, što čini posljednja tri mjeseca. Stanje među poslodavcima u ovom sektoru Hatić će opisati kao tržišni rat, u kojem je cijena rada pala i do 300%, a tvrtke posluju na granici rentabilnosti ili ispod nje. Napominje da je šumarstvo izuzetno važna djelatnost u Hrvatskoj, zemlji u kojoj je 48% kopnenog teritorija pokriveno šumom, ali i da je riječ o investicijski intenzivnoj, kapitalno niskoakumulativnoj djelatnosti koja je glede sigurnosti na radu vrlo riskantna, jer nakon rudarstva upravo se u tom sektoru događa najviše nesreća na radu. Stoga je vrlo neobično što poslodavci u tom sektoru do prije tri mjeseca nisu bili organizirani. Nekolicina poslodavaca to je primijetila te prepoznala HUP kao dobrog partnera i mjesto na kojem bi se mogli institucionalizirati, što je i učinjeno pri Cro industriji. Na osnivačkoj skupštini granske udruge bilo je 11 tvrtki, a danas se taj broj popeo na 21 i vode se brojni razgovori s budućim članovima.

Nakon što je na poprilično neobičan način – žalbama na natječaje Hrvatskih šuma – tvrtka Pro Silva ukazala na probleme koji otežavaju život poslodavcima u sektoru šumarstva, direktor te tvrtke Dalibor Hatić postao je neizbježna tema razgovora svih koji su s tim povezani, u Hrvatskoj iznimno važnim sektorom. Osim što je direktor Pro Silve, tvrtke koja se bavi djelatnostima menadžmenta u gospodarenju šumama te je organizacijski jedini takav primjer u Hrvatskoj, Hatić je i predsjednik Uprave “majčinske” tvrtke Oikon, instituta za primijenjenu ekologiju koji djeluje na području zaštite okoliša i prirode, upravljanja prirodnim resursima te zdravstvene i industrijske ekologije. Sa 45 djelatnika ova visokotehnološka tvrtka i najveća kompanija takvog tipa na području bivše Jugoslavije može se pohvaliti iznimno mladim i stručnim kadrom. Prosječna starost zaposlenika je 36 godina, a vrijedi istaknuti da Oikon, koji ima zapažene djelatnosti i na europskoj razini, bezrezervno ulaže u “svoje ljude”. Primjerice, 2007. čak 30 posto prihoda Oikon je uložio u svoj razvoj, što je na hrvatskom tržištu vrlo rijetka pojava.

Niz priznanja
Sveprisutnoj recesiji do sada su uspješno odolijevali te su uz teške napore zadržali sva radna mjesta, čak su i uspjeli ulagati u gradnju konkurentske sposobnosti na tržištu. Kroz godine poslovanja tvrtka je dobila niz priznanja za svoju djelatnost, a predstavljena je i kao prva hrvatska tvrtka u publikaciji Europske unije, Public Services Review. Institut je osnovan 1997., a njegovi osnivači, među kojima je i Hatić, prisjetit će se kako je poslovanje doslovce krenulo iz garaže, a danas su smješteni u ugodne radne prostore u novozagrebačkoj Aveniji Dubrovnik. Oikon je u svom radnom vijeku poslovao sa svim velikim nacionalnim naručiteljima, odradivši nebrojenu količinu stručnih usluga i istraživanja. Broj projekata instituta već je odavno premašio brojku od 500, a u budućnosti će konkretnije izlaziti i na tržišta BiH, Makedonije i Albanije gdje su već sklopili nekoliko ugovora. Njihovo sudjelovanje u zadovoljavanju uvjeta na području zaštite okoliša za pristup Hrvatske EU također je nezaobilazna tema jer su u tom procesu “odradili” neke fundamentalne stvari, a radili su i za međunarodne financijske institucije kao što su Svjetska banka, EBRD, EIB i UNDP. Međutim, najzahtjevnija Hatićeva funkcija jest predsjedanje HUP- Udrugom poslodavaca u šumarstvu, lovstvu i pridruženim djelatnostima, što čini posljednja tri mjeseca. Stanje među poslodavcima u ovom sektoru Hatić će opisati kao tržišni rat, u kojem je cijena rada pala i do 300%, a tvrtke posluju na granici rentabilnosti ili ispod nje. Napominje da je šumarstvo izuzetno važna djelatnost u Hrvatskoj, zemlji u kojoj je 48% kopnenog teritorija pokriveno šumom, ali i da je riječ o investicijski intenzivnoj, kapitalno niskoakumulativnoj djelatnosti koja je glede sigurnosti na radu vrlo riskantna, jer nakon rudarstva upravo se u tom sektoru događa najviše nesreća na radu. Stoga je vrlo neobično što poslodavci u tom sektoru do prije tri mjeseca nisu bili organizirani. Nekolicina poslodavaca to je primijetila te prepoznala HUP kao dobrog partnera i mjesto na kojem bi se mogli institucionalizirati, što je i učinjeno pri Cro industriji. Na osnivačkoj skupštini granske udruge bilo je 11 tvrtki, a danas se taj broj popeo na 21 i vode se brojni razgovori s budućim članovima.

“Izuzetno smo zahvalni Davoru Majetiću, glavnom direktoru HUP-a, i ostalim ljudima u HUP-u koji su pokazali razumijevanje te profesionalno obavili sve što je bilo potrebno da se granska udruga osnuje”, objašnjava Hatić, koji će se ipak požaliti da Udruga nije prihvaćena kao ravnopravan član u šumarstvu. Kaže da se upravo u resornom ministarstvu radi na novom zakonu o šumama koji bi trebao posložiti pravila igre za sljedećih deset godina, no da su u izradi zakona poslodavci ignorirani. “Nalazimo se u prijelomnom trenutku za šumarstvo gdje bi se zbog ulaska Hrvatske u EU i poteškoća u gospodarstvu trebalo stvoriti novi zakonski okvir te redefinirati tržišni uvjeti. Trenutno nadležnost nad resursom primarno leži samo na jednoj tvrtki – Hrvatskim šumama, koje su proteklih godina nesretnim okolnostima transformirane u trgovačko poduzeće koje je zadržalo mentalitet javnog poduzeća, pa čak i neke javne ovlasti”, tvrdi Hatić, napominjući kako Hrvatske šume imaju besplatnu koncesiju na 72% šumskog resursa države i k tome “zeleni porez”, kojim od poslodavaca godišnje dobiju između 400 i 500 milijuna kuna, čime “krpaju” loše poslovanje. Smatra da je takvo stanje neodrživo jer onemogućava razvoj sektora, usluga i radova u šumarstvu, ali je i poprilično velik rizik za razvoj drvne industrije koja nema izvjesnost u dobavi sirovina i ne može preuzeti na sebe veće poslovne prilike. Kao posljedica postojeće situacije danas na hrvatskom tržištu nema jakih tvrtki u ovom sektoru. “Veći poslodavci” imaju između 20 i 40 zaposlenih i ozbiljne poslove mogu preuzimati samo udruživanjem. Upravo je zbog toga Pro silva na sebe preuzela nezahvalnu zadaću i podnijela žalbe na sedam natječaja Hrvatskih šuma, ukazujući da se natječaji objavljuju s nepotpunom i nezakonitom dokumentacijom, što je izazvalo svojevrstan skandal u šumarstvu zato što su neki poslovi stali, a drvnoj industriji je otežan pristup sirovini. Nedavno je stiglo rješenje na prvu žalbu koja je proglašena pravovaljanom, kao i svi njezini navodi, te je taj natječaj poništen. Hatić je zbog toga još sigurniji da je ova nepopularna mjera bila nužna, pogotovo jer se već vide promjene, tako da je prvi sljedeći natječaj objavljen gotovo pa transparentno i tehnički ispravno.

Problem Hrvatskih šuma
“Stvorena je atmosfera prijetnji i diktata, a šumarska djelatnost ima još samo dvije godine da ojača, prije nego ulazak u EU donese liberalizaciju tržišta. Ako do toga dođe, a domaće tvrtke su i dalje nespremne, one tada neće moći biti ravnopravan partner stranim interesima, a kamoli samostalno dobivati koncesije”, smatra Hatić i napominje kako je cilj poslodavaca da se stvori institucionalni okvir koji će biti moderan i fleksibilan i kojim će se omogućiti tržište usluga i radova s pravičnim udjelima te omogućiti razvoj cijelog sektora te unutar njega i državnih i privatnih tvrtki. Hatić drži i da sustavu koncesija treba vrlo oprezno pristupiti iako koncesijski model ne mora nužno biti loš niti ekološki neprihvatljiv, ali je kod njegove primjene ključno dobro funkcioniranje državnog aparata, zakona i inspekcijskih službi. Hatić smatra da je nužno osnovati Agenciju za šumarstvo na koju bi se prenijelo obavljanje upravnih aktivnosti nad državnim i privatnim šumskim resursima, namjenski fond sredstava stvorenih prihodom od naknade za opće korisne funkcije šuma te inspekcijske djelatnosti. Potrebno je i jasno razgraničiti upravne od gospodarskih aktivnosti, pa tako, primjerice, ne bi smjelo biti moguće da oni koji gospodare šumama sami sebi pišu planove prema kojima se radi, nego to trebaju raditi nezavisne pravne osobe. “Sadašnje stanje je kao da lisici dajete da čuva kokoši”, kaže Hatić, govoreći o tome kako danas Hrvatske šume imaju pomiješanu upravnu i gospodarsku aktivnost. “HUP želi biti partner u procesima promjene i želi da se okolnosti u sektoru učine čim boljim. HUP također želi aktivno sudjelovati u kontroli trošenja sredstava koja uplaćuju svi poslodavci na temelju posebnih zakonskih odredbi jer su to sredstva kojih se odriču poslodavci i njihovi zaposlenici, što im daje pravo na kontrolu namjenskoga korištenja tih sredstava”, zaključuje Hatić.

Autor: Poslovni.hr
09. veljača 2011. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close