Navršava se gotovo godina dana od sindikalnog izlaska, a time i nedjelovanja Gospodarsko-socijalnog vijeća (GSV) ove vrlo važne poluge socijalnog dijaloga u zemlji i mjesta susretanja različitih inicijativa i prijedloga za unapređenje gospodarskih, socijalnih i radno-pravnih odnosa.

Ovih dana Vlada RH pregovora sa sindikalnim središnjicama i HUP-om o ponovnoj uspostavi, ali i poboljšanju rada GSV-a i Ureda Vlade RH za socijalno partnerstvo. Ovaj je dogovor preduvjet da GSV započne s radom i da se nastavi socijalni dijalog, toliko nužan u trenutnoj gospodarskoj situaciji. Kvalitetan rad GSV-a i sindikatima i poslodavcima je iznimno važan. To je jedini institucionalni kanal kojim se donekle može utjecati na predložene zakone, strategije i reforme u području gospodarstva i radno-pravnih odnosa. Blokada rada ovog iznimno važnog tijela za gospodarstvo, ali i cijelo društvo posljedica je nekih nedorečenosti u uređivanju načina rada i funkcioniranja GSV-a, što je imalo za posljedicu porast napetosti i u konačnici zaustavljanje rada tijela koje je po svojoj definiciji moralo imati snažnu ulogu upravo u krizi i teškoćama u kojima se nalazi hrvatsko gospodarstvo. S druge strane političkim je elitama to tijelo vrlo često služilo kao svojevrsni ukras demokracije bez stvarne političke uloge. Posljedice ta dva procesa, odnosno unutarnje nedorečenosti načina rada i predstavljanja interesnih skupina (sindikati i poslodavci, te njihova reprezentativnost), kao i neuvažavanje važnosti preporuka i zaključaka GSV-a od izvršne vlasti dovelo je do ove dugotrajne blokade rada koja ne odgovara nijednom od sudionika.

Mini reforma
Sadašnji su razgovori potaknuti Vladinom inicijativom doveli do postizanja djelomičnog dogovora o načinu rada GSV-a, i to kroz izmjenu i dopunu programa rada GSV-a. Zapravo se može reći da je riječ o svojevrsnoj mini reformi GSV-a. Takve su reforme tripartitnog dijaloga u posljednjih nekoliko godina doživjele gotovo sve zemlje Europske unije. U našem je slučaju u dosadašnjim pregovorima postignut dogovor da će Vijeće razmatrati strateške teme i utvrđivati ciljeve, među ostalim i gospodarska pitanja, a drugi dio interesnih tema usklađivat će se zajedničkim radnim skupinama i povjerenstvima GSV-a. Dogovoreno je i da se mijenja dosadašnji način donošenja odluka većinom glasova te je dogovoreno izjašnjavanje socijalnih partnera u GSV-u tako da se sadašnje formalno glasovanje zamjeni iskazivanjem konkretnog mišljenja pojedinih socijalnih partnera o pojedinom pitanju ako nije postignut konsenzus. Novim se dogovorom znatno unapređuje i odnos Vlade prema radu GSV-a. Ta se promjena odnosi i na način pripreme pojedinih materijala iz Vladina djelokruga rada kako bi se izbjegla prijašnja praksa zatrpavanja članova GSV-a materijalima na samoj sjednici, bez prethodnih priprema i konzultacija. Ono što je možda podjednako bitno je da će predstavnici Vlade imati obvezu prilikom podnošenja uvodnih obrazloženja u Hrvatskom saboru o pojedinim temama koje su prethodno razmatrane na GSV-u izvijestiti i o stajalištu GSV-a o tim točkama. Izbjegla bi se i dosadašnja praksa prema kojoj bi Ured za socijalno partnerstvo u RH bio svojevrsni vladin ured, što je onda nepotrebno politiziralo rad ovog tijela. U budućnosti bi predstavnici Ureda javno istupali, promičući interese svih socijalnih partnera, pridržavajući se pritom zakona i struke.

Reprezentativnost
Osim toga radi unapređenja suradnje socijalnih partnera u GSV-u i Ureda za socijalno partnerstvo u RH osnovat će se Savjet za unapređenje tripartitnoga socijalnog dijaloga u Republici Hrvatskoj, u čijem će sastavu biti po jedan predstavnik svakoga socijalnog partnera i dvije neovisne osobe, stručnjaci iz područja socijalnog dijaloga. Krajnji je cilj tih promjena osnivanje savjeta, veća efikasnost i transparentnost rada Ureda i učinkovitiji socijalni dijalog. Značajna novina se odnosi i na reprezentativnost sindikata i poslodavaca predstavljenih u GSV-u. Naime, broj članova GSV-a od osnutka tog tijela mijenjao se ovisno o broju sindikalnih središnjica koje su sudjelovale u tripartitnom socijalnom dijalogu na nacionalnoj razini. Dogovoreno je da se izradi zakon o reprezentativnosti sindikata i poslodavaca kojim bi se konačno riješilo pitanje reprezentativnosti, kako na nacionalnoj, tako i na granskoj razini, pa i na razini poslodavca. Time bi se znatno uredilo cijelo područje predstavljanja svih interesnih skupina (sindikata i poslodavaca) i izbjegle bi se stalne optužbe o nereprezentativnosti bilo kojeg sudionika. Naravno, posebno je važno rješenje za uređenje pregovaračkog procesa unutar pojedinih sektora, odnosno da se pregovori sindikata pojedinog sektora (npr. javnog) moraju odvijati s njihovim poslodavcem (u ovom slučaju Vladom), kako ta tema ne bi opterećivala ukupan socijalni dijalog. Drugim riječima, blokada u pregovorima sindikata javnih službi i Vlade ne bi smjela u budućnosti paralizirati socijalni dijalog između sindikata i poslodavaca iz tzv. realnog sektora. Kako nam se približava ožujak, odnosno mjesec u kojemu se radi rotacija na čelu GSV-a, ostaje nadati se da će svi dogovori o ovim bitnim promjenama u radu i načinu funkcioniranja GSV-a biti dovršeni do tada kako bismo u novi ciklus ušli s jasnim pozicijama i uređenim odnosima. Ta je uređenost vrlo važna za sve sudionike trostranog odnosa (Vlada, sindikati, poslodavci), ali i za cijelo hrvatsko društvo.