Tek bi sredinom veljače Porezna uprava, nakon mjesec i pol dana stanke, konačno mogla krenuti u naplatu više od 13,5 milijardi kuna poreznog duga jer je prošlog tjedna Sabor prihvatio izmjene Općega poreznog zakona. Naime, početkom godine i stupanjem na snagu Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima (tzv. Šukerov zakon) nastao je pravi “pravni kaos”. Novi je zakon naredio vjerovnicima, pa i Poreznoj upravi, da podnese naloge za prisilnu naplatu Financijskoj agenciji, a država to prema “starom” Općem poreznom zakonu nije mogla učiniti jer članak 140. kaže da Porezna uprava provodi prisilnu naplatu poreza od dužnika izravno kod banaka. I tako se, dok nije izmijenjen Opći porezni zakon, o tom problemu šutjelo i sve je stajalo.

Nemoguća misija
Sukob Općega poreznog i Šukerova zakona, upozoravaju stručnjaci, doveo je poreznike pred nemoguću misiju: banke su prenijele Fini sve dosadašnje naloge na naplatu, no Fina nije mogla provoditi one koji se tiču državnih poreznih potraživanja. Država je zapravo postala nemoćna u jednoj od svojih najvažnijih funkcija kao što su porezi i naplata tražbina, a svi uključeni su šutjeli o problemu. “Svi čekaju pismeno mišljenje Ministarstva financija”, konstatirao je sredinom siječnja Ante Vidović, pravni savjetnik u stručnom časopisu Računovodstvo, revizija i financije. Na upit Poslovnog dnevnika o tome, upućen Ministarstvu financija Poreznoj upravi, odgovor je stigao tek u veljači. Glasnogovornica Sanja Bach ustvrdila je kako dvojbe više nema, tj. navela je da se 1. siječnja 2011. prisilna naplata provodi sukladno odredbama Zakona o provedbi ovrhe nad novčanim sredstvima, što je propisano člankom 36. “Sukladno članku 5. tog zakona Porezna uprava kao ovrhovoditelj rješenje o ovrsi više ne dostavlja banci, već Financijskoj agenciji, koja vodi jedinstven registar računa i očevidnik redoslijeda osnova za plaćanje kao jedinstvenu bazu podataka o redoslijedu primitaka osnova za plaćanje i stanju njihove izvršenosti po pojedinom ovršeniku. Na temelju zaprimljenog rješenja o ovrsi Financijska agencija daje nalog banci kod koje ovršenik ima otvoren jedan ili više računa, da prema podacima sadržanim u tom nalogu izvrši pljenidbu novčanih sredstava na računu ovršenika, odnosno da izvrši plaćanje s računa ovršenika na uplatne račune navedene u rješenju o ovrsi”, navela je. Država je riješila svoj problem tako da je novi, tzv. Šukerov zakon, pobijedio Opći porezni zakon.

Ima li država prednost?
Marija Zuber, savjetnica u mjesečniku Računovodstvo i financije, kaže da je Sabor upravo izglasao promjene Općega poreznog zakona. Tako prestaje obveza države da naloge o provedbi prisilne naplate poreza dostavlja bankama. No ostala je dvojba koja bi mogla prerasti u problem: ima li država prednost u naplati dugova ili ne? Na papiru, odnosno prema promijenjenom Općem poreznom zakonu, država ima prioritet u odnosu na ostale vjerovnike, no u praksi, tvrde upućeni, nije tako. Za ilustraciju, Hrvatska udruga banaka nam je sredinom siječnja odgovorila kako porezna rješenja više nemaju prioritet.