Javni nastupi i prezentacije poslovnih ljudi usprkos možda i visokoj razini stručnosti često puta znaju biti dosadne, naporne i neshvatljive publici kojoj su namjenjene. Ispravljanjem takvih nedostataka bavi se zagrebačka tvrtka Ciceron koja pruža konzultacije i savjetovanja, treninge i seminare iz područja retorike, poslovne komunikacije i javnih nastupa. Ciceronova konzultantica za retoriku Iva Bihler za Poslovni dnevnik objašnjava osnove javnog nastupa, te uvjerljivog prezentiranja sebe, svojih ideja ili proizvoda na standardiziran i efikasan način.

Tri pravila
“Efikasan javni nastup se odnosi na pridržavanje određenih pravila s kojima podižemo razinu uvjerljivosti”, rekla je Bihler. Objašnjava da je prvenstveno nužno shvatiti da je cilj bilo kojeg javnog nastupa prenošenje informacije. To znači da se govornik nikako ne smije previše fokusirati na sebe i prezentaciju, već na publiku. Uvjerljivost se kod publike zaslužuje poznavanjem psihologije publike, psihologije govornika i pravila prezentacije. Poštivanjem tih triju pravila, prezentacija postaje učinkovitija. Kao najveće probleme kod polaznika treninga u Ciceronu, Bihler identificira upravo preveliku usredotočenost na prezentaciju i veliku količinu informacija koju govornici žele prenijeti, ne odvajanjem bitnog od nebitnog. “Govornici u tom slučaju imaju problema s uvjerljivošću, te sa strukturiranim i konciznim argumentiranjem”, tvrdi Bihler. Pojašnjava da su istraživanja su pokazala da je količina informacija, uz najveću moguću koncentraciju, koju publika može primiti ustvari veoma mala. “Optimalno trajanje prezentacije je 20 minuta”, kaže Bihler. Jedna od čestih pogrešaka je i pristup. Naime, većina govornika u poslovnom svijetu pretpostavlja da su svi u publici isključivo racionalna bića i stoga zanemaruju emocionalnu komponentu. “Radi se prenošenju vlastitog dojma o temi prezentacije pa javni nastup ostvariti pozitivan efekt. “Efekti se osiguravaju prezentacijom koja mora biti zabavna, simpatična i mora djelovati kompententno. U Ciceronu poučavamo i o važnosti i upotrebi neverbalne komunikacije”, tvrdi Ciceronova konzultantica. Prezenteri često u javnom nastupu griješe zbog zanemarivanja neverbalne komunikacije pa i dojma kojeg zbog toga ostavljaju.

Važnost pripreme
“Recimo, spuštanje pogleda i ne gledanje u sugovornika ili publiku ostavlja dojam nekompetentnosti unatoč tome što se možda radi o vrhunskom stručnjaku. Govornik djeluje nepouzdano, nesigurno i na emocionalnoj razini automatski djeluje kao da ne zna što priča. Dakle, ulijeva nepovjerenje”, istaknula je Bihler. Da bi prezentacija bila što efektnija veoma je važno osvijestiti važnost pripreme, koja mora biti proporcionalna trajanju prezentacije. Priprema pomaže i olakšava u smislu smanjenja stresa. Da bi se pripremila kvalitetna i efektna prezentacija nužno je poštovati barem osnovnu strukturu. “Primjerice, ukoliko prezentacija traje pet minuta, za uvod i kraj bi trebalo odvojiti po minutu te tri minute za središnji dio”, objašnjava Bihler. U uvodu se profilira publika, prepoznaju se i predviđaju potrebe i koristi publike. Odgovora im se na pitanje što tu ima za njih, zašto im je prezentacija bitna. “Publika u toj minuti odlučuje odlučuje hoće li se govornika slušati ili ne, može li mu se vjerovati i je li im simpatičan. Ta minuta je najvažnija za stvaranje prvog dojma”, naglašava konzultantica Bihler. U središnjem dijelu se iznosi argumentacija, dok kraj mora biti veoma efektan. “Dobro je završiti citatom, pozivom na domjenak, obraćanjem publici, izražavanjem nade, želje, obećanja, pošalicom. Može se završiti i sa slikom”, poručuje Bihler. Tijekom cijele prezentacije središnju misao je potrebno ponavljati i do nekoliko puta. Cilj je postignut ako je publika u stanju prepoznati tu misao. Također, govornik i prezentacija moraju biti zabavni i zanimljivi, što se osigurava video isječkom, interakcijom s publikom, upotrebom humora, slike, PowerPoint prezentacijom koja ne smije biti suhoparna, rekvizitima, podjelom poklona ili domjenkom.

Rituali i navike
Ono što polaznici Ciceronovih treninga nauče, a što je važno u javnim nastupima, jest važnost dvaju psihologija. Poznavanje psihologije govornika utemeljuje njegovu vjerodostojnost. “To znači da nije vjerodostojno reći da se mora štedjeti, pa na posao doći sa novim automobilom”, upozorava Bihler. Dodaje da se u takvom slučaju vjerodostojnost postiže vlastitim primjerom. Dakle, moramo sami učiniti ono što želim od drugih. “Dobro bi bilo reći recesija je, moramo štedjeti, nema više team buildinga i počinjem od sebe jer sam ukinuo budžet za reprezentaciju”, objasnila je. Nadalje, iznimno je važna psihologija publike odnosno psihološka zona komfora (PZK). “PZK se odnosi na rituale i navike koje svi imaju i kojih se teško odriču. Da bi se osiguralo povjerenje publike govornik u pravo mora razbiti tu PZK”, utvrdila je Bihler. Zaključila je da su problemi u javnom nastupu vrlo česti upravo zbog ostavljanja lošeg dojma, pa stoga i izazivanja nepovjerenja kod publike.

Odnos s publikom

Česti nedostaci i pogreške u javnom nastupu:

1. Izostanak osmijeha
Osmijeh lako razbija tzv. ‘PZK’ i uspostavlja odnos s publikom od čega su menadžeri najčešće cijepljeni. Vrlo važno za prvi dojam.
2. Neprimjerena neverbalna komunikacija
Važno je koristiti karakteristike svakodnevnog govora u smislu tona i dinamike govora. Polaznici kad pristupe na javni prostor vrlo često se automatski ponašaju nespontano i ukočeno.
3. Odijevanje
Muškarci su većinom u redu jer se s odijelom i kravatom, iako ne nužno, ne može pogriješiti. Žene često griješe jer ne bi smjele nositi ništa što odvlači pažnju. To se odnosi na kričave boje, previše nakita i mrežaste čarape. Špicaste cipele s visokom petom su po bontonu nedopustive, kao i prekratke suknje i preduboki dekoltei.
4. Prekoračenje vremena
Odnosi se na pitanje bontona, koncetraciju publike i nedostatak strukture prezentacije.

Moć uvjeravanja

Kemijska industrija

‘Europa bez kemijske industrije postaje ovisna i ranjiva’

Izgradnja mreža autocesta

Hrvatska na europskoj prometnoj karti: autoceste kao temelj logistike i trgovine 

Josipović najbolji govornik
Ciceron i agencija za istraživanje tržišta GFK su povodom održavanja konferencije “Moć uvjeravanja” u 2010. proveli istraživanje o najboljim govornicima. Među političarima je pobjedu odnio Ivo Josipović, a slijedili su ga Jadranka Kosor i Stjepan Mesić. U kategoriji elektronskih medija prvo mjesto je zauzeo Tarik Filipović, dok je odmah iza njega bio Zoran Šprajc, pa Goran Milić.